Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

U disco klubu Aurora u Primoštenu gostuje Milica Todorović najveća zvjezda sa istoka, eto Severina izgubila titulu.Jakov Bulić,Tugare

Detalji o usluzi >

Hrvatska

Objavljeno 24.10.2012. u 22:01

jesi čuja za raĐU I GRAŠU...

Doktorat o splitskim usmenim predajama: Kerum i konobarica u avionu, jeziva baba vreba na Sućidru, Kinezi kradu organe...

Dr. sc. Tea Tereza Vidović Schreiber: Pa i Severina je rodila bar deset puta prije stvarnog poroda / FOTO: Paun Paunović / Cropix

Ma, kako vi iz “Slobodne” niste pisali o otmici žene u kineskom dućanu, u pola glasa je moju kolegicu pitala rodica, pa joj u detalje ispričala priču, koja je u različitim verzijama zadnje vrijeme kružila Splitom.

Dakle, žena je na brzinu skoknula nešto kupiti u dućan, a muž ju je čekao u autu. Dugo nije izlazila, pa je ušao potražiti je. Kad tamo: nje nema, a prodavači ni da zucnu. Sav zabrinut, tražio ju je po dućanu, kad ugleda neki sumnjivi zid od knaufa... Razbio ga je i imao što vidjeti: u tajnoj prostoriji bila je njegova žena obrijana do gola i s flasterom na ustima...

U zadnji čas ju je spasio, da joj ne ukradu organe! Kolegici je priča bila smiješna, ali ne i mnogim Splićanima koji su povjerovali... Baš takve priče, suvremene gradske predaje, bile su, među povijesnim i etiološkim, tema doktorata profesorice hrvatske književnosti Tee Tereze Vidović Schreiber.

Gradskih urbanih predaja o poduzetniku i gradonačelniku Kerumu ne manjka - poput one o stjuardesi / FOTO: Joško Ponoš / Cropix
- U Splitu često plaše djecu “crnom maricom” ili “crnom rukom”, a u mom radu nalaza bilježio ih je učenik Ljubo Šitum. Gotovo da ne postoji slučaj nestanka osobe, a da se ne pojavi priča o krađi organa. Priča ide tako da čovjek sreće neku osobu s kojom popije piće i poslije se budi u kadi punoj leda. Zbunjen poziva policiju koja ga pita viri li mu plastična cijev iz leđa, te tako saznaje da su mu ukradeni bubrezi - priča naša sugovornica.

Čuju se neki zvukovi

Priče koje su se pokazale najbrojnijima, a demonološkog su sadržaja, svakako su priče o “ukletim kućama”. U gradu ne postoji kvart koji nema barem jednu takvu. Najpoznatija je vila Plevna u Livanjskoj, za koju se, zbog specifična krova, vjerovalo da je vještičja.

Zajedničko im je da se iz svih čuju zvukovi, da se u njima dogodio neki zločin te da u mnogima stanuju duhovi pa se pojavljuju i priče o ljudima koji su pokušali ući u te kuće - kaže naša sugovornica. Vidović Schreiber radi u Komercijalno-trgovačkoj školi i na Filozofskom fakultetu, a doktorirala je na Filozofskom u Zagrebu. Mentorica joj je bila prof. dr. Ljiljana Marks, koja joj je na poslijediplomskom studiju držala kolegij suvremene predaje, a sama je pisala o zagrebačkim predajama.

- Tako sam i ja došla na ideju pisati o splitskim usmenim kazivanjima. I upala u kašetu brokava! Najviše zato što ljudi žive s predajom i pričom, a i ne shvaćaju da je to - to. U prošlosti su te priče bile o vješticama, orku i macaklinu, kućama vještica i vila, a sada su glavni akteri mrak, babaroge, cigani...

Trebala sam doći do svih tih predaja, a u gradu čiji stanovnici žive u kafićima i na zidićima i rado ćakulaju stvarno ih je puno. Međutim, iako takve priče pričaju svi, stariji se - kad ih pitaš - ustručavaju od pričanja, a kad se i odvaže, imaju potrebu distancirati se od njihova sadržaja. S druge strane, djeca nemaju takvih ograda i rado pričaju - govori Tea Tereza.

Plač mališana

Kako bilo, i dandanas ima žena koje s tiramola skupljaju “dičju robicu” prije nego zađe sunce, jer će mrak ukrast ditetu san i puno će plakat... Split je, kaže Vidović Schreiber, uvijek imao svoje legende - žive ljude o kojima je pričao unutar zidina na jedan način, a izvana na drugi.

- Samo Splićanin ima taj “privilegij” tračati svog sugrađanina, dok će se vrlo često usprotiviti ako to radi netko kome Split nije rodni grad - ističe ona, pa za primjer navodi tekst našega pokojnoga kolege Milorada Bibića Mosora, objavljen u “Slobodnoj“ pod naslovom “Jesi čuja za Dina i Grašu u postelji...“, 2. ožujka 2008. godine. Mosor je tu priču i zapisao i demantirao, a i ona je završila u Teinu doktorskom radu.

U legendu je prešla i priča o Graši i Rađi. Znate koja... / FOTO: CROPIX
- Tu priču pripovijedao je cijeli grad. Širila se nevjerojatnom brzinom, a bilo je i slučajeva gdje su se neki pojavljivali kao svjedoci tog događaja. Osobno me je nazvalo nekoliko prijatelja da mi ispričaju najnoviji trač u gradu - navodi naša sugovornica. No, nisu samo Rađa i Grašo bili tema tračeva, koji poslije prerastu u predaju.

Sjetimo se samo što se sve pričalo o Severini dok je bila u rodilištu - rodila je, prema strogo povjerljivim izvorima, brat-bratu bar deset puta, prije nego je zaista postala majkom.

- Pa i Dino Dvornik je barem deset puta bio proglašavan mrtvim prije nego je umro... smije se naša sugovornica.

Diana Barbarić

Psihotično ubojstvo u Radunici

U Radunici je stara, ruševna kućica u kojoj se dogodilo ubojstvo, kaže priča. Uglavnom je ljubomorni muž ustrijelio ženu u psihotičnom napadu i ostavio revolver u kantunalu na katu. Mi bi ulazili u kuću i penjali se gore. Svako malo netko bi propao kroz te skale pa bi se govorilo da ga je gurnuo duh muža. Na katu bi se svi skupili i tjerali jedni druge da otvore kantunal da vidimo revolver, ali starija ekipa počela bi bacati kroz prozor kamenje i tako bi proizveli jezive zvukove, a mi bi mislili da nas napadaju duhovi pa bi bježali. (Nina Vidan)

Iz Trsta se vratija bez organa

Moji prijatelji su mi pričali da kad su bili u Trstu u kupovini, da im je prijatelju ukralo bubreg. Dok su oni išli po dućanima, on je ostao spavati u autu. Izgleda da su tada, dok je spavao, neki došli, dali mu injekciju, izvadili bubreg, zašili ga i ponovno vratili u auto. Sve se to događalo dok oni nisu bili tu. Ni on sam ne zna što mu se točno dogodilo, ali je vidio rez na tijelu pa su tako otkrili da jednog bubrega nema.(Vlado Ćuže)

Gospe spašava život na Sirobuji

Profesorica iz hrvatskog nam je pričala da je vozila auto i krenula prema školi. Na Sirobuji je malo brže vozila i odjednom joj je Gospe rekla da uspori. Ona je usporila i nakon nekoliko sekundi dogodila se prometna nesreća. Rekla je, da je nastavila s brzom vožnjom, i ona bi se sudarila, pa je zahvalna Gospi što joj je pomogla. (Zvonimir Bilokapić)

‘Cola’ i mentol rastopili criva

Čula sam da je bilo na internetu, rekla mi je prijateljica, jedan mali pio je “coca-colu” i nakon toga pojeo bombon s mentolom i umro. Navodno su mu se raspukla criva. (Igorka Nedoklan)

Bebi spasila život štipunicon

Naša nastavnica iz biologije ispričala nam je više puta sljedeću priču:

“Jednom prilikom sam stavljala sušiti rublje, kada je - iznenada - s višeg kata pala beba u pelenama. Pokušavajući zakačiti komad rublja, uhvatila sam štipalicom bebu za etiketu od pelene i tako sam je spasila od sigurne smrti.” Istinito ili ne, procijenite sami. (Ivan Pepur)

‘Luisville Ridge’ u Papandopula

U Ulici Borisa Papandopula postoji jedan veoma čudan spomenik. Naime, na dnu te ulice lokalni umjetnici napravili su umjetničku egzibiciju. Iskopali su rupu u asfaltu promjera tridesetak centimetara, te ispunili betonom i unutar kruga napisali “Luisville Ridge“. Po njihovim tvrdnjama (umjetnika) i po teoriji podrupe s druge strane planeta Zemlje u Tihom oceanu nalazi se koraljni greben imena Luisville Ridge. Ovaj spomenik, kako kažu sami autori, simbolično povezuje Tihi ocean i grad Split. U ovom slučaju umjetnost nema granice. (Šime Sorić, Trstenik)

Jeziva baba vreba na Sućidru

“Crna ruka” u mom kvartu nalazila se u zgradi moga najboljega prijatelja kod kojega sam svakodnevno odlazio. Po pričama starijih iz kvarta, “crna ruka” je stala na vrhu zgrade i kada bi bilo tko krenuo liftom prema gore, “crna ruka” bi mu dolazila u susret. Opisivali su nam je kao ruku starice koja je ubijala djecu, nakon čije je smrti od njezina tijela ostala ruka kao sjećanje na nju. Toliki je strah bio u našim glavama da smo rijetko kada noću išli u tu zgradu. (Ljubo Šitum, Sućidar)

Dvojica u kombinezonima skupe te u kombi

Po pričama starijih momaka iz kvarta, “crna ruža” ustvari je crni kombi koji je nedjeljom noću kružio u potrazi za djecom. Priča je govorila da bi se zaustavljao ispred zgrada, te bi dvojica ljudi u crnim kombinezonima, djeci koja bi se tu našla, nudila bombone i igračke. Tako bi ih navlačili da bi ih na kraju ukrcali u kombi i stavili u crnu vreću. Djecu bi prodali ili ubili, ali ono što je najvažnije i za nas najstrašnije, djeca više nikad ne bi vidjela svoju majku, prijatelje i braću. Te priče su bile šok za nas. “Crne ruže” smo se bojali više od ičega. Imala je toliki utjecaj na nas da je nedjelja navečer bila kao zabrana za nas. (Ljubo Šitum, Sućidar)

Labirint straja u Splitu 3

Od starijih sam čuo da moj kvart zovu “labirint straha”. Uvijek sam se pitao zašto i odlučio istražiti ta mračna područja. Prijatelj Marko mi je pokazao knjige svoga djeda koje su nam otkrile neka mjesta. Došli smo do stare kuće na tom području. Bila je jeziva i siva, uz natpis “ZABRANJEN ULAZ”. Ipak smo ušli i ostali zaprepašteni. Na zidu je bio uklesan zlatni labirint i čuli su se nepoznati glasovi. Pred nama se pojavio starac s crnim plaštom, iz kojeg je izvadio pločicu s uklesanim labirintom. Rekao je da moramo dotaknuti tu pločicu ili nećemo izaći. Hitro smo pobjegli kroz mračni hodnik. I danas pričamo o tome, iako je prošlo sedam godina. (Hrvoje Runje i Josip Dodoja, Split 3)

Frankenštajn iz smećarnice

Kad sam bio manji, neka smećarnica je bila kraj zgrade. Mi kao djeca smo upalili svitlo da vidimo što je unutra. Tamo je bio ćelavi čovjek. Pričalo se da je Frankenštajn. (Stipe Vuković)

Triba ih stavit među korice

Iako je doktorski rad Tee Tereze Vidović Schreiber vrlo opširno djelo (koje smo, priznajemo, u onim strogo stručnim poglavljima samo preletjeli), mi smo se u našem tekstu bavili samo novijim i demonološkim pričama, iako je autorica vrlo detaljno razradila i etiološke i povijesne predaje. Uglavnom, tijekom posljednjih pet godina otkad se upustila u avanturu prikupljanja gradskih kazivanja, prikupila je cijelu hrpu nevjerojatnih priča. Bilo bi šteta da barem dio ne završi u nekoj knjizi.

Kerum i konobarica u avionu

Ima puno predaja, a meni je najsmješnija ona o Željku Kerumu u avionu - smije se naša sugovornica. Dakle, bio Kerum u avionu i pričao na mobitel. Došla stjuardesa i zamoli da ga ugasi, a on će sugovorniku: - Evo mi konobarica kaže da ugasin mobitel. - Pa nisam ja konobarica... - A nega šta si onda? Da nisi pilot? Doduše, ima puno ljudi koji bi ruku dali da je ova posljednja priča živa istina.



Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: alpine | Komentirano: 26. listopad 2012. 16:29
ovi bi hitno tribalo zaposlit u SD.. i ostalima podilit otkaze.. ne bi niko ni primjetia
Komentar od: napits | Komentirano: 25. listopad 2012. 14:41
po ovome ispada da je prosječni IQ građana splita - jednak broju cipela, naročito u onoj legendi o kinezima koji splićankama krado organ(zm)e.
Komentar od: maliMate1950 | Komentirano: 25. listopad 2012. 11:37
ima priča da kada je Kerum kupio maybaha da mu je nešto stalo tuklo u zadnjem dijelu auta. navodno je više puta vozio auto u razne servise i po Splitu i po Zagrebu, čak i u tvornicu u Njemčkoj, ali niko nije moga otkrit kvar. I onda je da auto jednom "priki" koji se "u sve razumi" i ovaj je otvorio portapak a unutra dvi želejzne balote tuku jedna u drugu u vožnji i to je cilo vrime klapalo :D
Komentar od: alpine | Komentirano: 25. listopad 2012. 11:10
stvarno kraljine.. nu... cekaj, mislite na Grasu i Dinu, je'l da? :)
Komentar od: alpine | Komentirano: 25. listopad 2012. 11:09
da nije tuzno bilo bi za smijat se... stvarno doprinos znannosti.. disertacija obicno pocinje odabirom teme, pa se radi istrazivanje, prikupljaju podaci, traze izvori, citiraju.. podaci se onda strucnooborade i iznese teza koja se brani.. bas me zanima koja je ovde teza obranjena? I pred kim? Vjerojatno da nam je znanost isto postala vic i urbana legenda

dobro doli kazu, mentor je ovde problem.. zeni, pardon doktorici, cak ni ne mogu zamirit...dno dna..
Komentar od: cajaaa | Komentirano: 25. listopad 2012. 10:28
Ocita inflacija Dr.sc. titula, sto danas uz pomoc Interneta i malo googlanja nije nikakav problem. Problem su mentori.
Ipak svak cast ovoj friskoj DR.sc. na snalazljivosti.

Ovo doli je vic a ne predaja.

- Kerum i konobarica u avionu

Ima puno predaja, a meni je najsmješnija ona o Željku Kerumu u avionu - smije se naša sugovornica. Dakle, bio Kerum u avionu i pričao na mobitel. Došla stjuardesa i zamoli da ga ugasi, a on će sugovorniku: - Evo mi konobarica kaže da ugasin mobitel. - Pa nisam ja konobarica... - A nega šta si onda? Da nisi pilot? Doduše, ima puno ljudi koji bi ruku dali da je ova posljednja priča živa istina. -
Komentar od: MAOZEDUNG | Komentirano: 25. listopad 2012. 9:24
ebiga
ako je jos
braniteljica
evo ti nje za rektora
a unda je samo nebo
granica..
a vidi mi kraljine
dike...
Komentar od: MAOZEDUNG | Komentirano: 25. listopad 2012. 9:19
slika govori više
od milijardu rići
kraljina...
jedan
jedini...
Komentar od: norin | Komentirano: 25. listopad 2012. 8:12
Diana, žalibože truda a ja blesav što sam ovo iša čitat.
Komentar od: pisswoman | Komentirano: 25. listopad 2012. 7:40
za koga piše doktorat?
za malu dicu šta viruju u Dida Mraza?
onda može,ove p i z d a r i j e in se mogu čitat u sklopu vjeronauka
isto sranje
Komentar od: Sinatra | Komentirano: 25. listopad 2012. 7:35
dakle Vidovićka je postala doktorica od ćakule i trača...i još te time hvali u SD!?
Komentar od: Sinatra | Komentirano: 25. listopad 2012. 7:32
Danas se zbija može doktorirati na svemu i svačemu...nekada je doktorat nešto značio...S obzirom u kakvom su stanju naši fakulteti, trebalo bi im oduzeti pravo dijeljenja doktorata. Ako netko hoće doktorirati neka ide na neki pristojan fakultet. Volio bi vidjeti ovu kada bi došla svom mentoru sa ovakvom idejom za disertaciju.
Komentar od: rijeka cetna | Komentirano: 25. listopad 2012. 7:32
Vjerujem da ova teme može biti poprilično satirična,ali sigurno nije za doktorat,a nebi me čudilo da sad dotičnu zaposle na sveučilištu,jer doprinos znanosti je ogroman.

Zadatak sveučilišta je da postane pokretačka snaga države,da znanstvenici svojim istraživačkim radom otvaraju mogućnosti za nova radna mjesta.
Komentar od: icnot | Komentirano: 25. listopad 2012. 2:31
da, zanima me koji je to originalni doprinos znanosti u ovoj dizertaciji? Bas me zanima tko su ljudi koji su potpisali i vodili ovaj "originalini" doprinos. Istrazivanja? Metodologija? Jezici? (Valjda oni dugi). Samo u Hrvatskoj....