Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Fra Šime: ‘Svih 9,8 milijuna kuna predao sam bankarici.’ Nego! A da kome će? Ne valja tolike novce držat po kući. STARI ŠTEDIŠA, SPLIT

Detalji o usluzi >

Svijet

Objavljeno 08.07.2012. u 15:45

članica predsjedništva Stranke europskih socijalista (PES)

Kader Sevinç: U pristupanju EU-u Turska se mora ugledati na Hrvatsku

FOTO: AFP

Dok je turski put prema EU-u gotovo sedam godina nakon početka pregovora i dalje u „sporoj traci“, izgledno je da će Crna Gora, koja je nedavno započela pregovore, u EU ući prije Turske. Napretku Turske nisu pridonijele ni najave poput one turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua da „nijedno ministarstvo ili institucija Turske neće biti u kontaktu s predsjedništvom Unije u bilo kojoj aktivnosti vezanoj uz predsjedanje ciparskih Grka“ budući da je Cipar 1. srpnja započeo šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a. 

Turskoj je ukupno blokirano 17 od 35 pregovaračkih poglavlja. Osam ih blokiraju sve članice EU-a zbog neuspostavljanja pomorskog i zračnog prometa s Ciprom, dok ostalih devet blokiraju Cipar ili Francuska.

Suspenzija pregovora

- Kada je konačno EU zatražio od Turske da potakne rješavanje ciparskog spora podržavajući mirovnu inicijativu UN-a, Turska je pozitivno odgovorila. U istodobnim referendumima na sjeveru i na jugu otoka 2004. godine, turski Ciprani glasovali su “za” UN-ovu inicijativu, za ponovno ujedinjenje i za Europu.

Međutim, vodstvo grčkih Ciprana naglo je i kalkulirano promijenilo stav, podržavajući glasovanje “protiv”, što je rezultirao pristupanjem podijeljenog Cipru u EU, nastavkom ekonomske izolacije turskih Ciprana i konačno djelomičnom suspenzijom pregovora o članstvu između Turske i EU-a, kaže za Slobodnu Dalmaciju Kader Sevinç, predstavnica Republikanske narodne stranke (CHP), najveće turske oporbene stranke u EU-u i članica Predsjedništva Stranke europskih socijalista (PES). 

Turska ima i drugih problema, poput slobode izražavanja, ženskih prava i zaštite manjina, posebno Kurda. Ipak, Turskoj vrata EU-a nisu sasvim zatvorena. Prošli tjedan je na portalu EUObserver 16 ministara vanjskih poslova članica EU-a objavilo članak pod naslovom: „EU i Turska: zajedno jači“.

Ciparski problem

- U trenutku kada se EU suočava s ekonomskim izazovima i kontinuiranom nestabilnosti na Bliskom istoku, odnosi s Turskom važniji su nego ikad - poručili su ministri, ali su ipak upozorili da je „konstruktivan doprinos Turske rješavanju ciparskog problema i njezina spremnost da otvori svoje luke i zračne luke za ciparske brodove i zrakoplove i dalje ključna”. To je manje nego što se od Srbije traži kad je u pitanju Kosovo, koje ne priznaje pet članica EU-a. Štefan Füle, član Europske komisije zadužen za proširenje, i turski ministar za europske poslove Egemen Bagis pokrenuli su 17. svibnja „pozitivni program“ na područjima poput ukidanja viza i energetike. Ako Turska nastavi suradnju, Turci će možda već od 2014. godine u EU putovati bez viza. 

- U Turskoj je potreban obnovljen pristup procesu pristupanja EU-u, u kojem bi se izbjegavale stranačke i kratkovidne političke kalkulacije i promicalo barem dvostranački ili širi politički i društveni konsenzus. Primjer Hrvatske, koja je imala odbor za nadzor pregovora na čelu s predstavnicom oporbene stranke, u tom je pogledu vrlo inspirativan. Hrvatski model je dobar primjer jer se radi o višestranačkome modelu kod kojeg su se, kad se radilo o ulasku u EU, prevladale duboke političke podjele.

Nažalost, turska vlada koju vodi AKP (Stranka pravde i razvoja, „demo-muslimani“, op. aut.) čak i ne informira parlament i oporbene stranke o pregovaračkim stajalištima. Većina političara iz AKP-a zauzeta je okrivljavanjem oporbe za svoje neuspjehe - kaže nam Kader Sevinç.

GORAN KOTUR

Turci iz Njemačke sele u - Tursku

Ohrabrena visokim stopama ekonomskog rasta, Turska navodno više ne treba EU kao prije. Turska je prošle godine ostvarila stopu rasta BDP-a od oko osam i pol posto, peto je po veličini izvozno tržište za EU, te je na ključnoj lokaciji za prijenos energenata u Europu. 

Čini se da se više Turaka iz Njemačke seli u Tursku nego iz Turske u Njemačku. Ipak, turski BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći iznosi samo 52 posto prosjeka EU-a, što znači da je Turska lošija od svih članica EU-a, osim Rumunjske i Bugarske. Što se tiče turskog „strateškog okretanja“ od Zapada, može se reći da se tu za sada najviše radi o „poluokretu“, što je pokazalo i tursko obraćanje NATO-u zbog eskalacije krize u Siriji.


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Trenutno nema komentara!