Korito Ćosina potoka postalo je komunalna rak-rana grada Sinja, prava ekološka bomba koja može eksplodirati svakoga dana. Njime ne teku bujične vode, što bi mu trebala biti svrha, već cijela rijeka – fekalija. I to cijelim njegovim vodotokom, od naselja Ćosin Potok, pa sve do utoka u Gorućicu.
Ćosin potok, koji u donjem toku, nizvodno od Lumbinova mosta, Sinjani nazivaju Pavijak, dug je 2-3 kilometra i prolazi najnapučenijim dijelom alkarskoga grada, u blizini velikoga broja javnih objekata kao što su Policijska postaja Sinj, Gradski bazen, OŠ Marka Marulića, dječji vrtić “Bili cvitak”, hotel “Alkar”, Gimnazija Dinka Šimunovića, Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića, Srednja tehnička škola Ruđera Boškovića, školske sportske dvorane, Gradskog parka, benzinske postaje, dvaju najvećih robnih centara, stambenih zgrada s desecima stanova i velikog broja obiteljskih kuća.
- Ovuda, Vrličkom ulicom, prolazim svakodnevno. Sada je još dobro, ali kad ugrije, bit će gadno. Ovo je živi izvor zaraze. Ne znam kako ljudi u blizini mogu živjeti. Ili se ne bune jer, osim iznimaka, spajanjem septičkih jama na potok pridonose da bude ovako – kaže umirovljenik Stipe Radan. Ugostitelj Dušan Križanac ima obiteljsku kuću između Vrličke ulice i Ćosina potoka.
Najgore kod Lumbinova mosta
- Ovdje živim od 1979. godine. Svake godine sve je gore, u ljetnim mjesecima nepodnošljivije. Izvor nekadašnjeg potoka je presahnuo, a potokom bez prestanka teku fekalije. Dok se učestalo praznila voda iz Gradskog bazena bilo je dobro, opralo bi se i po nekoliko dana ne bi smrdjelo.
Ljeti, kad je stvarno nepodnošljivo, znaju doći radnici komunalne tvrtke i lopatama očiste nakupljeno smeće oko kojega se stvara žabokrečina. Ranije je bilo i štakora, ali otkako se provodi redovita deratizacija, nestalo ih je. Samo s ove strane uz potok svakodnevno prolazi na stotine učenika osnovne škole, a s druge strane Vrličke ulice još više srednjoškolaca – kaže Dušan Križanac.
Dušanova prezimenjakinja Ana ravnateljica je dječjeg vrtića “Bili cvitak”. Na svega 4-5 metara od potoka nalazi se ograda vrtića koji svakodnevno pohađa oko 200 djece vrtićke i jaslične dobi. Tu je i središnja kuhinja u kojoj se pripremaju obroci za djecu u svim vrtićima na području grada te uprava ove ustanove.
- Kako smo u neposrednoj blizini potoka, stalno smo izloženi smradu, a vjerujem da su fekalije koje teku potokom potencijalni izvor zaraze. U potoku, kada zatopli, često vidimo i gmazove. Ja sam ovdje godinu i po, ali stariji kolege mi kažu da se u više navrata iniciralo natkrivanje potoka. Na svu sreću, u najvrućem dijelu ljeta, kad iz potoka najviše smrdi, vrtić ne radi – kaže ravnateljica Križanac. Najviše, kažu, smrdi kod Lumbinova mosta, poslije natkrivenog dijela potoka.
- Kad ugrije, ovdje se od smrada neće moći prolaziti – kaže Srđan Matas, kojemu je uz potok jedini put do stana.
- Još kad zapuše zapadni vjetar, tada svi pozatvaramo prozore. S potoka ili, točnije, otvorene kanalizacije, dopire stvarno nesnosan smrad – kaže Ivan Milanović Litre, jedan od stanara zgrade nedaleko od Lumbinova mosta.
- Već godinama upozoravamo na problem. Moja obiteljska kuća udaljena je od potoka 20-30 metara. Podnošljivo je jedino kad padaju velike kiše. Tada je potok stvarno potok. Sjećam se da je samo u tri navrata potok preplavio korito. To je bilo davno kada je potok bio užeg korita i dok još nije bio nikako reguliran.
Smatram da je jedino rješenje natkriti ga. Tako bi se za grad i građane postigla dvostruka korist. Eliminirali bi se neugodni mirisi, a na natkritom dijelu mogla bi se postaviti parkirališna mjesta ili nekakvi drugi javni sadržaji – kaže Andrija Filipović Grčić.
 |
| Dječji vrtić ‘Bili cvitak’ tik uz Ćosin potok |
Kivni na Hrvatske vode
Ćosinim potokom, kao i svim vodotocima, upravljaju Hrvatske vode na koje su građani Sinja i Cetinske krajine posebno kivni. Tvrdi se s razlogom, jer, prema upućenima, na ime vodnih resursa nerazvijenog kraja u dolini Cetine Hrvatske vode ubiru golema sredstva. Ponajprije na ime voda koje za proizvodnju električne energije koristi Hrvatska elektroprivreda. Tu je, uz to, i vodni doprinos koji se uredno razrezuje kroz cijenu vode, stan, kuću...
Od toga se malo vraća u Sinj i druge gradove i općine u cetinskoj dolini. Ili Sinjani nisu ni tražili da im se Ćosin potok natkrije? Komentar o problemima Sinjana s Ćosinim potokom pokušali smo dobiti u Hrvatskim vodama. U sinjskoj Ispostavi nitko nije ovlašten davati informacije javnosti. Zbog službene odsutnosti nismo uspjeli kontaktirati ni Anđelka Drnasa, direktora Vodogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana u Splitu.
