Slobodna Dalmacija

Prijašnjih godina u ovo vrijeme ugostitelji su se trudili osigurati dovoljne količine ribe, jastoga i škampi za navalu gostiju koji stižu u “špici”, s velikim strahom hoće li im opskrba biti dovoljna i redovita. Ove, pak, godine, poluprazni restorani diljem obale otužna su i neuobičajena slika u danima približavanja špice sezone.

Prema nekim procjenama, promet u ugostiteljskim objektima u dosadašnjem dijelu turističkog ljeta već je slabiji najmanje za 10 posto, a ponegdje se “minusi” u poslovanju iskazuju i sa 30 posto lošijim prometom. Jesu li tome razlog cijene naših ugostitelja koje su se mahom tijekom lipnja povećale za 10 do 15 kuna po jelu ili sve slabija platežna moć turista koji se odmaraju na Jadranu - na oba se pitanja može potvrdno odgovoriti. Tek, već sada je jasno da će tek rijetki od 16 tisuća registriranih ugostitelja u Hrvatskoj ove poslovne godine imati dobru zaradu.

Vlasnici na sve moguće načine pokušavaju privući goste pa je tako pred Pulskim restoranom plastični kuhar koji vabi gladne turiste                   Srećko Niketić / CROPIX

Srljanje u propast

- Realno, trebali bismo povećati cijene za onoliko koliko su porasle cijene struje, plina, nafte, namirnica, voća, povrća, ribe... Ali, kako, kad je i ovako loš promet?! Većina nas je vrlo oprezna s cijenama jer nas već bije glas da smo preskupi, pa bi svako novo dizanje cijena značilo propast prometa. Neki su podigli minimalno zbog troškova koje ne mogu podmiriti starim cijenama, ali kupovna moć gostiju iz cijele Europe je lošija, to nije samo hrvatski problem. Najviše osjećamo krizu kod domaćih gostiju koji su bili odlični potrošači na odmoru, a sada zaobilaze restorane. Isto je i s Talijanima, Nijemcima – kaže Vili Šaina, istarski ugostitelj i predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Da ugostiteljima ove sezone ne cvjetaju ruže, svjedoči i Ivo Grgičević iz Jelse na Hvaru koji kaže kako su cijene tek rijetki povećali za 5 posto, a inflacija je već 7 posto!

- Sir koji smo plaćali prije mjesec dana 36 kuna, sada je 48 za kilogram, a mi pizzu nismo poskupjeli, sve su lanjske cijene. Ulje je bilo 7 kn, sada je 13 po litri. Najlakše je poskupjeti, ali tko će nam onda ući u restoran? Najviše se traže gotova jela iz dnevne ponude za 60 kuna, pizze od 35 do 45, špageti frutti di mare i šniceli s prilogom za po 50 kuna. Sve ostalo tek rijetko - priča Grgičević koji tvrdi da imamo gostiju, ali oni nemaju – novca.

Dubrovački ugostitelji koji su već na lošem glasu zbog bitno viših cijena svojih usluga nego igdje na Jadranu nedavno su poskupjeli svoje jelovnike za 10 do 15 posto uoči “špice” i Dubrovačkih ljetnih igara koje im dovode najviše gostiju. - Nisam dizao cijene, jer mislim da je to srljanje u propast.

Ali, Dubrovnik je superbrand i ima pravo na više cijene u povijesnoj jezgri, ali ne i na periferiji – tvrdi Stjepan Perić, predsjednik Ceha ugostitelja Dubrovačke županije. U gradu Hvaru, gdje su ugostiteljske cijene i za 40 posto veće nego u drugim mjestima otoka, pivo od pola litre stoji 20 do 25 kuna, a drugdje 14, sokovi su u Hvaru 18 do 20 kuna, drugdje na otoku 14, baš kao što je “turistički jelovnik” u Dubrovačkoj županiji 60 kuna, a u samom Dubrovniku 120!

Zadarski su ugostitelji također u lipnju poskupjeli za 5 do 10 kuna svoju ponudu zbog poskupljenja ulaznih troškova. Čak i Talijani koji su bili poznati gurmani i dobri potrošači, sada sve svode na “primo e secondo piato”, nema više oborite ribe i jastoga, govore ugostitelji navodeći kako se još samo Skandinavci i Britanci puno ne raspituju za cijene, a svima ostalima je cjenik jedina briga.