CESTA SMRTI Na Jadranskoj magistrali vozačima prijeti 30 ‘crnih točaka’

Po policijskim kriterijima, riječ je o mjestima na kojima se tijekom tri godine dogodilo najmanje 12 prometnih nesreća s poginulim ili ozlijeđenim osobama, te 15 nesreća bez obzira na posljedice odnosno tri ili više istovrsnih incidenata s poginulim ili ozlijeđenim osobama.

Magistrala kroz Kaštela, raskrižje prema Žrnovnici, cesta Jelsa-Sućuraj na Hvaru, prijevoji na Pelješkoj cesti, raskrižje Kapela kod Pirovca, Mrzla vala kod Žaborića, raskrižje Jadranske magistrale i županijske ceste za Sikovo u Sv. Filipu i Jakovu, potez Rogotinski most-Opuzen, te lokaliteti Rožat u Rijeci dubrovačkoj i Ljuta u Konavlima samo su dio “crnih točaka” koje prijete vozačima duž dalmatinskog priobalja.

No, i u zaleđu se nalazi još nekoliko opasnih lokacija poput raskrižja dviju županijskih cesta u Briševu kod Zadra, zavoja u Ljubačkim Stanovima i križanja prema autocestovnom čvoru kod Stankovaca, te zavoji kod Gizdavca na cesti Klis Grlo-Muć i iznad Šestanovca na prometnici prema Cisti Provo, raskrižje u Glavini Donjoj kod Imotskog... Stručnjaci smatraju da se dobar dio popisanih pogibeljnih mjesta Na hrvatskim prometnicama može sanirati kvalitetnim građevinskim rješenjima ili boljim označavanjem, ali upozoravaju i da odgovornost u prvom redu snose vozači.

Moguće saniranje

- Crne točke se mogu sanirati. Iako je tijekom proteklih godina napravljeno puno na tom planu, još uvijek je nedovoljno. Ljudi iz struke koji su angažirani na saniranju opasnih mjesta trebaju imati kvalitetna vizualna rješenja koja će znatno ranije ukazivati vozačima da se približavaju kritičnim lokacijama – izjavio je dr. Ivan Dadić sa zagrebačkog Instituta za promet i veze. Iako se zbog prostornih ograničenja nikada neće izbrisati sve “crne točke” s cestovne karte Hrvatske, svakako ih je moguće kvalitetno sanirati kako bi se značajno smanjio broj poginulih osoba na domaćim prometnicama.

MUP-ove statistike bilježe da je tijekom prvih devet mjeseci ove godine u prometnim nesrećama poginulo 316 osoba, jednako kao i u istom lanjskom razdoblju, dok je teže i lakše ozlijeđeno gotovo 13.800 osoba, stotinjak manje nego do kraja rujna 2010. godine. Na dalmatinskim prometnicama smrtno je stradalo 66 osoba, najviše na području Zadarske županije – njih 17.

Najviše sudionika u prometu stradalo je od prebrze vožnje, odnosno u slijetanjima vozila s ceste, te u zavojima i četverostrukim raskrižjima, što dovoljno govori o opasnostima koje vrebaju na pojedinim relacijama. U Hrvatskim cestama i županijskim upravama za ceste već godinama rade na sanaciji “crnih točaka”, u što je uloženo najmanje 200 milijuna kuna, ali “ceste s greškom” još uvijek uzimaju danak.