Takav je plan postojao prije kojih 18-19 godina, prvi dio tog sustava je izgrađen, no Krka ne teče puno dalje od granice sa Zadarskom županijom. Drugi dio ovoga velikog sustava koji je trebao omogućiti navodnjavanje Ravnih kotara trebao je biti izgrađen kad se dovršavala druga cijev Tunela “Sveti Rok”.
No stručnjaci koji su radili na tome zakasnili su s projektima, Hrvatske autoceste su drugu tunelsku cijev dovršile bez ugradnje cjevovoda za ličke vode i tako je taj plan propao.
Ne teče na zapad
Spoj Krke i Zrmanje građen je u dvije faze 4-5 godina, novi je cjevovod u najvećoj mjeri poslužio zapadnom dijelu Šibensko-kninske županije, a spojene su i općina Stankovci i Radošinovci na benkovačkom području. No voda iz Krke dalje ne teče na zapad, sustav se koristi “u suprotnom smjeru”. Zrmanja sada teče do Benkovca, Biograda, Pakoštana i sve do Draga i Vrgade.
Po kapacitetima zahvata vode ima dovoljno, no vodovodni sustav je manjkav. Zašto se spoj Krke i Zrmanje ne koristi sad u vrijeme dugotrajne suše?
- Vodom iz Krke bi se bez problema moglo pomoći zadarskom području, no to od nas nitko nije tražio. Tehnički se to može riješiti za tjedan dana, treba pregledati cjevovod, izvršiti dezinfekciju jer sustav nije radio 7-8 godina. Najlogičnije bi bilo da to zatraži Biograd, ali nije, kaže Frane Malenica, direktor šibenskog Vodovoda i odvodnje.
Dugi spor
Problem je u dugom sporu oko plaćanja isporučene vode s Krke, biogradski Komunalac je ostao dužan 1,7 milijuna kuna i sad taj dug obročno plaća na temelju pravomoćnoga sudskog rješenja.
Zahvat Krke ispod slapova, na crpilištu Jaruga, ne ugrožava sadrene barijere, kako su neki predviđali, sustav je priključen na vodospremu Čela, no od izgrađenog cjevovoda nije u funkciji dobrih 30 kilometara od vodospreme Kapela u blizini odvojka za Murter s magistrale, do vodospreme Straža kod Sv. Filipa i Jakova.
Biogradu, po svemu sudeći, ne odgovara cijena vode koju traži šibenski Vodovod (oni naplaćuju 3,98 kuna po kubiku, a na to idu sve ostale vodne naknade). Radije se koristi Zrmanja, no u zadarskom Vodovodu kažu da će u kritičnoj situaciji Biogradu morati biti smanjena isporuka.
No to se nije dogodilo ni nakon 20. kolovoza, sve je ostalo na čekanju kiše i nadi da će smanjenjem broja turista biti smanjena potrošnja. Koncepcija bez rješenja.
|
Što kad Vir dobije vodovod?Dogodine bi vodovod trebao konačno stići na Vir, otok koji to i nije jer je spojen mostom, a na kojemu ljeti bude i više od 50 tisuća ljudi. Kad svi oni počnu trošiti vodu, nastat će manjak u dosadašnjoj vodovodnoj mreži. U zadarskom vodovodu se za to spremaju obnovom crpne stanice Dolac na Zrmanji, no možda će za istočni dio županije, najviše za područje Biograda, spoj na Krku tada postati neophodan. |
|
ŽetvaVoda je roba koja se najbolje prodaje ljeti, sada je komunalnim poduzećima žetva. Za prihode Vodovoda i Komunalca bilo bi bolje da još mjesecima kiša ne padne, da što više vode prodaju. No psihologija je u njih drukčija, godinama se ne ulaže u smanjenje gubitaka u sustavu, najodgovorniji usred žetve odu na godišnji odmor. Kad direktor vodovoda ljeti ide na godišnji, to je slično kao kad bi vozač kombajna usred žetve otišao na ljetovanje. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....