| Stručnjaci predlažu uvođenje godišnje vinjete od 1000 kuna, mjesečne od 400 kuna i 10-dnevne od 200 kuna |
| piše Željko Marušić |
Tijekom turističke sezone hrvatske su autoceste prenatrpane, posebice Dalmatina, pa se dio prometa preusmjerava na državne ceste.
Gužve i zastoji povećavaju se na naplatnim kućicama te zbog neizgrađenih drugih cijevi tunela Mala Kapela i Sv. Rok, no zastoji se tijekom smjena turista ne mogu izbjeći.
U kritičnim terminima dnevni promet premašuje i 40 tisuća vozila pa tada cestarina od 157 kuna, od Dugopolja do Lučkog, ima opravdanje. No izvan sezone, kad prosječni dnevni promet pada na samo desetak tisuća vozila, a u zimskim mjesecima i na samo nekoliko tisuća, autoceste su preskupe većini naših građana i gospodarstvenika.
Tada Dalmatina zjapi prazna, a promet se velikim dijelom odvija cestom preko Knina. Naplata cestarina vinjetama, što su svojedobno predlagali i stručnjaci Instituta prometa i veza, stoga je najbolja za ukupne interese Hrvatske.
Bonusi za dobre vozače
Konkretno: godišnja vinjeta od 1000 kuna, mjesečna od 400 kuna i 10-dnevna od 200 kuna, uz osmišljene bonuse za naše najvažnije turiste i vozače koji tijekom godine ne naprave ni jedan teški prekršaj, bile bi višestruko korisne, a smanjile bi i nepotrebne zastoje.
Izravna naplata generira znatne dodatne troškove na izgradnju i rad sustava naplatnih kućica, sustav elektroničke naplate i izgradnju dodatnih mostova za naplatu na deniveliranim križanjima s državnim i županijskim cestama.
No, nisu samo gužve razlog što mnogi izbjegavaju Dalmatinu, jer se na autocesti zbog brže vožnje znatno povećava potrošnja goriva koja može biti i dvostruko veća pa ukupni izdaci rastu i više od 300 kuna.
Zbog toga je razumljivo, iako prometno nelogično, što mnogi koriste državnu umjesto sigurnije autoceste.
Smrt na cesti
U Hrvatskoj trenutačno godišnje gine 14 osoba na 100 tisuća stanovnika, što je upola više od europskog prosjeka.
|