Aimé Césare na žalu šibenske Martinske

Zašto baš Aimé Césare, i to na nekoć kultnome šibenskom kupalištu? Prije svega, zato što je Aimé Césare, karipski pjesnik, jedan od najznačajnijih afričkih, odnosno frankofonskih pjesnika uopće, bio iznimno angažiran u borbi protiv rasizma koji je kulminirao u vrijeme intenzivnog kolonijalizma početkom 20. stoljeća.

Njegova pjesma “Zapis o povratku u zavičaj” postala je, kažu, pravom himnom svih crnaca i svih koji ustaju protiv rasizma, a nastala je - na žalu šibenske Martinske!

U Šibeniku je Césare boravio 1935. godine na poziv svoga prijatelja akademika Petra Guberine, autora verbotonalnog sustava, znanstvene teorije na području govorne komunikacije i osnivača i danas nadaleko poznatog SUVAG-a.

Petar Guberina bio je i poznavatelj i predavač afričke književnosti, i jedan je iz plejade poznatih Šibenčana kojemu se rodni grad još nije odužio kakvim spomen obilježjem - jednako tako izblijedio je i trag boravka u Šibeniku velikog pjesnika Aimé Césara.

Upravo zato su mladi ljudi okupljeni oko Manifesta odlučili podsjetiti kulturnu javnost i oživiti uspomenu na dva velikana - Guberinu i Césarea kroz trodnevni festival, ali i kroz inicijativu o podizanju spomenika odnosno inicijativu da se na hrvatski prevedu najznačajnija djela afričkog pjesnika.

Manifestacija je otvorena u šibenskoj Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”. O temi “Postkolonijalna kritika i usporedba djela Aimé Césarea i Le Clesia”, govorila je Jelena Arsenijević, a na temu “Svjetionici Afrike” - Césare i Senghor Radomir D. Mitrović. Prikazan je i dokumentarac “Martinska - Martinique“ redatelja Lawrensa Kiirua.

Dva dana je u dvorištu škole “Faust Vrančić” održavana radionica zapadnoafričkih ritmova, a čitana je i poezija na hrvatskom i francuskom jeziku. Završni koncert polaznika radionice održan je u nedjelju u caffe baru “Nostalgija”.