Glavni razlog poskupljenju hrane u Hrvatskoj, koji se bilježi od početka ove godine, nema uporište u trenutačnom povećanju troškova proizvodnje i trgovaca, nego ta branša zbog globalnog poremećaja tržišta hrane i rasta cijena nastoji podebljati profitne marže.
Naime, trgovci i proizvođači hrane zbog pada standarda građana nisu prošle godine značajnije povećavali cijene sukladno rastu cijena nafte, plina i poreza na dodanu vrijednost i najavljivali su kako bi se veći val poskupljenja mogao očekivati na proljeće ove godine, kada počne turistička sezona, oporavak gospodarstva, plaća i zaposlenosti.
Međutim, očito je kako dio njih nije imao strpljenja dočekati proljeće i prva poskupljenja su počela već u veljači. Osim sezonskog poskupljenja voća i povrća, poskupilo je brašno (14 posto), šećer (16 posto), svježe mlijeko (osam posto), margarin (osam posto), a najavljuje se i poskupljenje kruha od 15 do čak 100 posto u svim većim hrvatskim gradovima. Stipan Bilić, direktor tvrtke Kondin, zajedničke kompanije Kraša, Koestlina, Zvečeva, Cedevite i Podravke, te dugogodišnji direktor sektora poljoprivrede i industrije Hrvatske udruge poslodavaca, tvrdi kako je trgovcima i proizvođačima teško zamjeriti “korištenje situacije“.
– Vlada neće mnogo postići prozivanjem i pozivanjem trgovaca i proizvođača da ne koriste kretanja na globalnim tržištima kako bi povećali profit, nego mora djelovati mjerama koje su joj na raspolaganju. U slučaju žita, brašna i šećera, kao i drugih artikala, koji bilježe jači rast u proteklih mjesec dana, Vlada može ukinuti ili sasvim smanjiti uvozne carine i istodobno uvesti izvozne carine. Takve mjere se povlače kada se događaju poremećaji na globalnom tržištu hrane, a kojima se domaće proizvođače destimulira da izvoze viškove, dok uvozni proizvodi postaju jeftiniji i dostupniji – rekao nam je Bilić.
Zrinka Živković, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, smatra kako je, budući da trgovci u 2010. zbog slabe potražnje nisu uspjeli prevaliti troškove na krajnje potrošače, a cijene prehrane i bezalkoholnih pića u 2010. zabilježile su pad od skoro dva posto, logično očekivati rast tih cijena u ovoj godini. Ona napominje i kako bi eventualni daljnji rast cijena nafte na svjetskom tržištu, pa onda i kod nas, mogao značiti povećanje cijena prijevoznih usluga, pa onda i rast ostalih cijena.
Dosta toga će ovisiti i o tome hoće li Vlada pristati na daljnje povećanje cijene plina koju Ina od države zahtijeva još od lipnja prošle godine, kada je zatražila 12-postotno povećanje cijene tog energenta. Kako sada stvari stoje, čini se da barem ne treba očekivati poskupljenje cijene električne energije, jer su u Vladi svjesni kako bi to bilo vrlo loše u predizbornoj godini.
Frenki Laušić
Čobanković: Intervenirat ćemo
Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, kazao je kako Vlada neće administrativnim mjerama utjecati na korekcije cijena poljoprivrednih proizvoda, ali da će djelovati interventnim mjerama ako određeni proizvodi, poput kruha i šećera, prijeđu razinu cijena koju Vlada ocijeni krajnje neprimjerenom.
|
Tko se obogatio na razlici cijene pšenice i brašna?
U čijim su džepovima završile stotine milijuna kuna zarađene enormno visokim i neopravdanim razlikama u cijeni otkupljene pšenice i najnovijih cijena brašna? Zašto se država drži po strani i ne intervenira brašnom iz državnih rezervi, te tako parira onom dijelu prehrambene industrije koji u ovim teškim ekonomskim i socijalnim prilikama “tuče” ekstra profit?
Pri tome socijalne prilike u zemlji čini još težim jer primorava pekarsku industriju da diže cijene kruha i tako ugrožava najosjetljivije slojeve društva.
Ovo pitanje dominiralo je na sastanku pekara sa šibensko-kninskog područja na kojemu se očekivalo da vlasnici pekara dogovore nove, više cijene kruha.
− Da je uistinu riječ o golemim novčanim iznosima, potvrđuje podatak da se pšenica otkupljivala za kunu ili kunu i 20 lipa. Po sličnim se cijenama pšenica otkupljivala i godinu dana prije. I dok je tada kilogram brašna stajao oko dvije kune, danas je cijena dostigla četiri kune, a ima naznaka da bi moglo poskupjeti još 20 posto?!
Ako guverner Rohatinski može državnim rezervama čuvati stabilnost kune, ne vidimo razloga zašto država intervencijom iz državnih rezervi ne bi zaustavila neopravdan rast cijena brašna i tako stabilizirala tržište. Pekari čak izražavaju sumnju da su, u ovom sveopćem neredu, silosi u kojima bi trebalo biti brašno državnih rezervi možda prazni − kaže Vladimir Moćan, vlasnik tvrtke “Moćan proizvodi”.
M. DŽAMBO
|