Kada je nedavno splitski gradonačelnik
Željko Kerum, osvrćući se na neobrađene poljoprivredne površine po našim otocima i u Zagori, poručio mladima koji čekaju posao kako bi im obrađivanje obiteljskih zapuštenih vinograda, maslinika i vrtova moglo poboljšati ekonomsko stanje i osigurati neki prihod, ta njegova izjava dočekana je na nož.
No, sada su gotovo identičan stav o mogućnosti traženja izlaska iz gospodarske krize jačim aktiviranjem u poljoprivredi iznijeli i članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uglednici HAZU poručili su kako bi recept za recesiju trebao biti - povratak na selo! Poljoprivreda bi trebala, kažu, postati prioritetna gospodarska djelatnost koja može pomoći ekonomskom oporavku i smanjenju nezaposlenosti.
Složili su se tako akademici s Kerumom da bi obrađivanje zapuštenih poljoprivrednih površina trebalo biti jedan od zamašnjaka u gospodarskom zaokretu zemlje koja je desetljećima, marginalizirajući tu granu, praktično prepolovila svoju proizvodnju, jer je danas u Hrvatskoj gotovo trećina izvrsnih poljoprivrednih površina neiskorištena i zapuštena.
Investicijski fond
Tako akademik dr. Vladimir Stipetić, koji se desetljećima bavi analizom naše poljopriredne proizvodnje i njezinim stanjem i problemima, tvrdi kako je nužan zaokret u odnosu prema poljoprivredi. Pri tome je za veće iskorake, tvrdi, nužno osnivanje poljoprivredne banke ili državnog investicijskog fonda koji bi pratio poljoprivredu u Hrvatskoj. “Mi smo na početku 20. stoljeća imali samo 8 posto nezasijanih površina, dok ih je danas napušteno gotovo 30 posto.
Vinogradi, oranice, voćnjaci i livade koje se obrađuju smanjeni su za 15 posto od 1980., a poljoprivrednih gospodarstava većih od 10 hektara je prema popisu iz 2003. tek 21 tisuću, dok novija europska istraživanja kažu da je donja granica održivog ratarskog posjeda 40-50 hektara. Slično ili gore je i sa stočarstvom”, navodi dr. Stipetić u znanstvenom radu.
 |
Sve te brojke koje našu poljoprivrednu stvarnost stavljaju u prave okvire i pokazuju stalan trend zapostavljanja te grane, uporište su akademicima za apel da se država ozbiljno angažira oko revitalizacije poljoprivrede, u što valja uključiti i privatne vlasnike manjih parcela. - Trebalo je puno ranije govoriti i raditi na tome, još prije 10-15 godina, pa danas ne bismo 50 posto ukupnih prehrambenih potreba uvozili.
Milijarde eura odlaze na uvoz hrane koja se može proizvesti kod nas jer za to imamo sve uvjete i prostor, a imamo i izvrsnu mogućnost plasmana tih proizvoda na turističko tržište. Turizam je izvanredan kanal prodaje domaćeg proizvoda, autohtonog vina, ulja, maslina, voća, povrća... Svaki gost će radije uzeti domaće nego nešto iz uvoza.
Ali, od Karlovca do Splita sve je neobrađeno, na Braču je 50 posto maslinika zapušteno, Sinjsko polje, kaštelansko zaleđe... Velika je to šteta i siguran sam da bi mladi nezaposleni koji imaju takve parcele mogli pomoći i sebi i ekonomiji zemlje obrađivanjem tih površina. Eto, od Rima do Genove je 600 kilometara obrađenih površina, sve je zasađeno i uzgaja se sve i svašta, a mi uzgajamo korov i makiju!
 |
| Prikaz sloma poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj od 1935. do 2003. godine daje za pravo akademicima i Kerumu |
Srećom, nešto se mijenja u zadnje vrijeme i to treba poticati i podržavati na sve načine – mišljenje je Kerumovo. Sve to nužno je napraviti prije ulaska u EU, jer će nas zatečeno stanje na duže razdoblje ograničiti u takvim aktivnostima, a posebno će se limitirati poticaji i subvencije koje su sada moguće, upozoravaju stručnjaci. Zato bi se poruku akademika i Keruma moglo sažeti u jedno: Tko ima koji “kvadrat” zemlje, neka ga što prije obradi!
piše RUŽICA MIKAČIĆ
Očerupano peradarstvo
Zanimljiv je podatak koji navodi dr. Stipetić kako je 1900. godine Hrvatska izvozila oko 35 tisuća tona goveda i teladi, dok su devedesete godine donijele krizu govedarstva koja za posljedicu ima i pad proizvodnje mlijeka za 30 posto, a svinja je manje za 20 posto. Alarmantna je situacija i s ovcama i kozama kojih smo na početku stoljeća imali čak 70 posto više nego danas, tvrdi akademik Stipetić, ističući kako je i peradarstvo nakon kratkotrajnog uzleta doživjelo velik pad, pa je danas 30 posto manje peradi nego 1989. godine!
|
|
8 posto nezasijanih površina u Hrvatskoj bilo je na početku 20 stoljeća
30 posto poljoprivrednih površina danas je zapušteno
|