Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Nije bilo lita, a čini se da neće bit ni babljeg lita. I sunce u recesiji. AM, Šibenik

Detalji o usluzi >

Hrvatska

Objavljeno 21.12.2010. u 23:28

kalendar školske godine više neće biti isti u cijeloj hrvatskoj, a odmor od nastave krojit će se po regijama i željama osnivača škola

Proljetnih praznika bit će samo pet dana

Umjesto sadašnjih  i do 11 dana oko Uskrsa, proljetni odmor trajat će od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka. Fiksan ostaje jedino datum završetka školske godine u cijeloj Hrvatskoj, i to zbog državne mature i upisa u srednje škole

Kalendar školske godine više neće nužno biti isti u cijeloj Hrvatskoj, a datume početka nastave kao i duljinu te datum zimskih praznika krojit će, prema regionalnom ključu i vlastitim željama, same škole, odnosno njihovi osnivači, županije.

Dugački proljetni praznici postat će prošlost, pa bi, umjesto sadašnjih i do 11 dana oko Uskrsa, proljetni odmor trajao “samo“ pet dana, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka. Fiksan ostaje jedino datum završetka nastavne i školske godine u cijeloj Hrvatskoj, i to zbog državne mature i upisa u srednje škole.

Nakon dugih godina uvjeravanja i upozoravanja, zagovornici poštovanja regionalnih razlika u krojenju školskog kalendara tako će napokon doći na svoje: u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta rade novi pravilnik o početku i završetku nastavne godine 2011./2012., koji bi službeno trebao biti objavljen u ožujku iduće godine, a koji će definirati upravo mogućnost fleksibilnijeg školskog kalendara.

Nekoliko ključnih razloga – turistička sezona na Jadranu te za kontinentalce iznimno važan takozvani skijaški tjedan tijekom zimskih praznika, te ništa manje zanemariva cijena energenata zimi - presudila su novim rješenjima.

Kako pojašnjava državni tajnik za srednje škole Želimir Janjić, prema prijedlogu iz samih škola, pravilnikom će se sada preciznije definirati potrebe županija ili skupine županija.

- To znači da će županije u Dalmaciji i Istri, ako to žele, moći odgoditi početak školske godine za tjedan dana, pa će ondje nastava umjesto 5. rujna 2011. godine početi 12. rujna. S druge strane, kontinentalne županije zimske bi praznike mogle imati tri tjedna, umjesto dosadašnja dva tjedna, odnosno od božićnog doba do 14. siječnja 2012. godine - ističe Janjić.

Podsjetimo, “skijaši“ se već godinama bune da zbog kratkih praznika na inozemna skijališta moraju odlaziti u najskupljem terminu, prvom tjednu iza Nove godine.

Kako je nedavno upozorio predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba, zbog toga su naše obitelji na skupe aranžmane potrošile 20 milijuna eura više nego što bi to morale da na put odu samo tjedan dana kasnije. O tegobama učenika u priobalju tijekom ljeta već je također utrošeno mnogo tinte. Važno je istaknuti da sve datume treba rasporediti u ukupno 175 dana nastave, odnosno 35 nastavnih tjedana, ili za maturante u 160 dana ili najmanje 32 tjedna.

- Ministarstvo će konačni pravilnik donijeti u ožujku, s datumima koji će sugerirati da školska godina mora početi “od toga do toga datuma“ ili da se praznici trebaju održati “od tada do tada“. Nakon toga osnivači, dakle županije, izrađuju svoj kalendar u skladu s potrebama, koji mora biti gotov najkasnije do početka nove školske godine - objašnjavaju novi “protokol“ u Ministarstvu, koje će zahtjeve i odobravati.

- Uvažavanje regionalnih razlika iznimno je korisno. Malena smo država, ekonomija nam je bitna, a nema potrebe naglašavati razlike između Like, Istre ili Dalmacije - kaže prof. dr. Milan Matijević sa zagrebačke Učiteljske akademije, koji pozdravlja najnovija prekrajanja kalendara.

Kao primjere ističe Švicarsku i Njemačku, gdje se regionalne posebnosti odavno poštuju, a u različitim sredinama škole počinju i završavaju nastavu u različito vrijeme.

- Oni, primjerice, imaju propise prema kojima se u slučaju da je temperatura zraka tri dana zaredom u velikom minusu, prekida nastava. Isto je i kad su temperature visoke: tada se predlaže ili uvođenje klime ili obustava nastave - kaže profesor Matijević.

S njim se slaže i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.

- Prihvatljivije je da djeca imaju više praznika koji kraće traju, kako ne bi gubila kontinuitet u učenju. Ključno je da fleksibilnost bude na razini regija, a ne županija, kako ne bismo imali baš 21 kalendar – smatra Hitrec.

Marijana Cvrtila

Djeca se opuste

Djeca se poprilično opuste tijekom proljetnih praznika, pa je iz više škola bilo sugestija da se taj odmor skrati. Pet dana bit će sasvim dovoljno, a i roditelji će imati manje brige komu ostaviti djecu dok oni rade – kaže Želimir Janjić, obrazlažući “rezanje“ proljetnih praznika.

Nisu iskoristili pomicanje datuma

Zanimljivo je da su i u ovogodišnjem školskom kalendaru u slučaju posebnih okolnosti bili predviđeni pomični termini datuma početka nastave ili praznika. No, na prste jedne ruke mogu se izbrojiti osnovne i srednje škole koje su iskoristile tu mogućnost, i to uglavnom zbog dovršetka građevinskih radova ili u slučaju poplava. Jedino je Osnovna škola “Hvar” zatražila pomak početka školske godine zbog turističke sezone. Šibensko-kninska županija zbog vrućina je tražila tjedan dana raniji završetak školske godine, što će im biti i odobreno.


Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Trenutno nema komentara!