“... Slijedom prikupljenih podataka o šteti u ovim nepogodama i analizom istih na drugoj sjednici Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Splitsko-dalmatinske županije, te pozivom na članak 2. stavak 4. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, utvrđeno je da su ove pojave takvog opsega koji, ovisno o mjesnim prilikama, nije bitno uzrokovao poremećaje u životu ljudi na području grada Starog Grada, iz kojih razloga, a temeljem članka 6. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, ne donosim odluku o proglašenju elementarne nepogode.”
Naravno, građani su razočarani, jer je zbog iznenadnog plimnoga vala 19. veljače 2010. more prodrlo u brojne kuće i poslovne prostore, što je objektivom svojega fotoaparata zabilježio poznati starogradski kroničar Petar Botteri, a pritom su pretrpjeli i znatnu materijalnu štetu.
Bujica je sa sobom nosila automobile, kontejnere, štandove, inventar i opremu, a štete su bile evidentne na brodicama, instalacijama i pojedinim objektima, tako da ih je Gradsko povjerenstvo procijenilo na ukupno 750.000 kuna.
Štete manje od 20 posto gradskoga proračuna
− Poplava na području Dračevica, Lugi, Vele Moče i Slovči u proljeće 2010. bila je još teža, jer su poljoprivrednici na svojim posjedima (16 do 20 hektara), uglavnom vinogradima, pretrpjeli štetu od 1,2 milijuna kuna.
Stoga smo, kao i kod plimnog vala, od župana Sanadera zatražili proglašenje elementarne nepogode, no županijsko Povjerenstvo nije donijelo pozitivnu odluku – kazala je gradonačelnica Plančić, dodavši i to da se štete, prema važećim pravilima, nadoknađuju tek onda kad iznose barem 20 posto proračuna jedinice lokalne samouprave.
Dakle, Starograđani su, kad je o poplavama riječ, prošli čak i gore od stanovnika Metkovića.
Proračun Grada Starog Grada iznosi oko 11 milijuna kuna, što znači da se štete mogu nadoknađivati tek kad premaše 2.200.000 kuna. Zato bi za građane bilo najbolje da svoju imovinu pravodobno osiguraju, a naknadu šteta rješavaju u postupku kod osiguravajućih društava.