Slobodna Dalmacija

Meni je u tri godine gotovo 3000 kuna porasla rata stambenog kredita od 150 tisuća švicarskih franaka. Prvog srpnja 2007. godine, kada sam podigao taj kredit, kamata mi je bila 4,99 posto a mjesečna rata 6300 kuna. Tečaj franka bio je 4,5 kuna.

Godinu dana nakon podizanja kredita kamata mi je porasla na 5,99 posto, danas je 6,30 posto, a rata 9230 kuna. Nisam ja jedini s ovakvim problemima, ima nas dosta kojima nije jasno kako banke mogu tako zarađivati na građanima u uvjetima kada tečaj “švicaraca” raste i po 30 posto?

‘Jasno mi je da je kamata promjenjiva, ali zar u tri godine mora narasti na 47 posto?’ jada se Splićanin /AFP

Tako nam govori T.Z., Splićanin ogorčen time što će, kako stvari stoje, 150 tisuća franaka za 15 godina, na koliko se zadužio, otplaćivati toliko da će ukupno iskeširati 450 tisuća. Jasno mu je, kamata po kojoj se zadužio je promjenjiva, ali mora li biti baš ovoliko promjenjiva, pa da mu rata u tri godine naraste za 47 posto!

‘Znamo da im je teško vraćati’

Dok tečaj švicarskog franka (CHF) raste i nitko ne zna koliko će dugo to trajati, čak i bankari nastoje olakšati teret svojim dužnicima pa je od kolovoza “Raiffeisenbank” za takve stambene kredite s razina od 5,20 do 6,95 posto spustila na pet posto, a o tome razmišljaju i u “Erste&Steiermärkische Bank”.

- Erste banka je svjesna da je klijentima sve teže otplaćivati kredite u švicarskim francima zbog većih mjesečnih rata. Stoga intenzivno radimo na cjelovitome modelu rješavanja ovog problema, koji ćemo ponuditi krajem rujna ili početkom listopada, a između više opcija svakako razmatramo i mogućnost smanjivanja kamatnih stopa - rekao nam je Dario Gabrić, direktor Službe komunikacija u toj banci.

Iz “Societe Generale Splitske banke” kažu da pomno i detaljno prate situaciju na tržištu, kretanje kamata i tečaja te da će klijente o svakoj odluci obavijestiti na vrijeme. Iz nekoliko drugih velikih banaka nisu odgovorili na naša pitanja, a prije mjesec i pol dana bile su nam rekle da - prate situaciju.

Trenutačno se za jedan franak treba platiti 5,639 kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, što je 15 posto više nego početkom ove godine, kada se tečaj “švicaraca” kretao oko 4,9 kuna, u godinu dana je tečaj porastao za 16,7 posto, a čak je 26,7 posto viši od onoga koji je vrijedio na današnji dan 2007. godine.

Ove godine franci divljaju i podižu mjesečne rate ljudima koji otplaćuju kredite vezane uz tu valutu. U Hrvatskoj je uz CHF vezano oko 13 posto ukupnih kredita građana ili oko 16 milijardi kuna.

Nisu se raspitali za uvjete

Kako nitko ne zna koliko će još dugo na krilima globalne krize jačati “švicarci”, čiji se tečaj prema kuni određuje preko tečaja CHF prema euru na svjetskim tržištima, nameće se pitanje isplati li se kredit pretvoriti, odnosno konvertirati u eure.

Dakako, to ovisi o mnogo stvari, jer oni koji su se prije pet-šest godina zadužili na rok od 20 godina, mogli bi se iznenaditi kada spoznaju da nakon nekoliko godina uredne otplate duguju gotovo jednaku svotu kao i prvog dana potpisivanja ugovora o kreditu. Razlog tomu je da se u prvoj polovici otplatnog roka uglavnom vraćaju - kamate.

Nadalje, krediti u eurima skuplji su od onih u “švicarcima” čak i danas, a prilikom konverzije treba računati i na neke dodatne troškove. Silvija Bareša, direktorica Ureda uprave i komunikacija Splitske banke, kaže da je teško govoriti o kamatama budući da one ovise o statusu klijenta te se, grubo govoreći, može reći da je raspon kamata na CHF-kredite od 6,2 do 7 posto, no imaju i kredita s kamatama ispod 5 posto.

Raspon kamata za stambene kredite u eurima je od 6,45 do 7,65 posto, no imaju i onih s kamatom ispod 6 posto. U Erste banci, primjerice, raspon kamata za stambene kredite u “švicarcima” iznosi od 5,20 do 6,90 posto, a u eurima od 6,35 do 7,20 posto.

- Vrlo mali broj klijenata se raspitao o mogućnosti konverzije, ali za sada nismo zabilježili nijedan slučaj konverzije kredita - odgovara Silvija Bareša na pitanje bilježe li pojačan interes za konverzijom kredita iz “švicaraca” u eure.

PIŠE SANJA STAPIĆ