Mnogi bi mogli udariti u plač ako porez na vikendice, a kasnije i na sve nekretnine i imovinu, ne bude razumno pripremljen, jer se radi o vrlo kompliciranim i osjetljivim porezima koji zahtijevaju temeljitu pripremu, kazao nam je Vlado Brkanić, porezni stručnjak iz časopisa “Računovodstvo i financije”, komentirajući najavu jačeg oporezivanja vikendica od jeseni ove godine, te svih oblika imovine koji bi trebali ‘proraditi’ do 2013. godine.
 |
| SIBENIK 020806 ZA NOVOSTI INSPEKCIJA APARTMANA U ROGOZNICI DRZAVNA INSPEKCIJA FOTO NIKSA STIPANICEV |
Od 5 do 15 kuna
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj postojeći sustav oporezivanja imovine i nekretnina putem raznih komunalnih naknada po prihodima prednjači u odnosu na zemlje OECD-a (najbogatije države svijeta), jer se u Hrvatskoj od tih naknada i drugih poreza na imovinu ubere godišnje 6,2 posto ukupnih poreznih prihoda, a u zemljama OECD-a 4,8 posto.
No, samo od izravnih poreza na nekretnine (porezi na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina), prema podacima Martine Kesner-Škreb, analitičarke Instituta za javne financije, taj porez predstavlja tek 0,12 posto ukupnih poreznih prihoda.
Prema našoj računici koju smo ugrubo pokušali izraditi, od iduće godine porez na vikendice treba bi porasti i do deset puta. Evo, kako smo do nje došli. Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici trenutno u iznosu od 5 do 15 kuna po četvornom metru površine, a općine ili gradovi, čiji se proračuni pune ovim porezom, propisuju svojom odlukom visinu poreza u tom rasponu.
Porez na korištenje javnih površina, pak, plaćaju fizičke i pravne osobe koje koriste javne površine, te i u tom slučaju općina ili grad odlučuju o visini namete, ali određuju i što se smatra javnom površinom.
Podsjetimo, jedan od glavnih razloga povećanja poreza na vikendice, koji je sada postao aktualan, jest namjera da se lokalnoj zajednici nadoknadi gubitak koji će pretrpjeti izmjenama poreza na dohodak, jer će temeljem promjena bez 126 milijuna kuna prihoda ostati proračuni županija, dok će minus od 763 milijuna zabilježiti gradovi i općine.
 |
| Najveći problem kod poreza na vikendice, osim samog poskupljenja, jest u činjenici da ga plaćaju samo oni zavedeni u knjige |
Manjak, manjak
To znači da ukupni manjak prihoda na godišnjoj razini jedinica lokalne uprave iznosi, na osnovu promjena zakona o porezu na dohodak, oko 900 milijuna kuna. Kako to nadoknaditi? Povećanim porezima na vikendica.
Prema financijskim izvješćima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje smo dobili od Ministarstva financija, ukupno ubrani porez na kuće za odmor u 2008. g. iznosio je 72,2 milijuna kuna, a u 2009. 74,4 milijuna kuna.
Računica u tom slučaju kaže da bi, ako se želi nadoknaditi manjak od 900 milijuna kuna, porez na vikendice trebalo povećati najmanje desetak puta! Za sada se zna da obračun za oporezivanje vikendica više neće biti temeljen na kvadraturi nego na vrijednosti kuće za odmor, ali još se ne zna hoće li biti više „poreznih stopa“ za određene vrijednosti ili hoće li čak određeni prag vrijednosti kuće za odmor biti neoporeziv.
- Pretpostavljam da će resorno ministarstvo, ili Porezna uprava ipak osnovati neko povjerenstvo za određivanje vrijednosti kuća za odmor, što će biti vrlo osjetljivo. Pri tome bi se u obzir morali uzeti i krediti koji se eventualno otplaćuju za gradnju vikendica, a morat će se odrediti i plaća li porez vlasnik ili korisnik kuće za odmor, ističe Vlado Brkanić, napominjući kako je narod tražio uvođenje poreza na nekretnine kako bi se oporezivao luksuz, a da bi taj porez (pa i porez na vikendice), ako ne bude dobro napravljen, mogao dobrano zakačiti baš prosječnoga građanina.
Piše frenki laušić
SNIMILi nikša stipaničev / cropix, MARIJA MIHIĆ / CROPIX
Račun ide korisniku
Vlado Brkanić smatra kako bi jedan od modela po kojem bi se oporezivale vikendice mogao biti i da porez plaća korisnik a ne vlasnik, kako bi se, između ostalog, izbjeglo da porez na vikendice plaćaju samo ljudi koji imaju vlasnički list, dok bi ostali „izvan sustava“ (koji nemaju sređene zemljišne knjige) i dalje izbjegavali plaćanje poreza. Korisnik bi se lako locirao i putem kontrole režijskih računa za HEP i vodu, pa bi na taj način bilo teško izbjeći porezne škare.
|
Roditeljima vikendica, a stan se piše na djecu
Najteže će biti kontrolirati model izbjegavanja plaćanja poreza na način, na primjer da roditelji vikendicu navedu kao svoje mjesto stanovanja, a stan prepišu na djecu. Kako bi se to izbjeglo, mogla bi se uvesti provjera je li to provedeno i u gruntovnicama, jer i u obiteljima postoji nepovjerenje prema najbližima, pa se promjene vlasništva „za svaki slučaj“ ne zabilježe u svim vlasničkim papirima. Doduše, onda bi se morao uvesti model oporezivanja koji bi kombinirao metodu oporezivanja vlasnika i korisnika nekretnine, a to onda dodatno sve komplicira.
|
Čudno, ovdje vlada nered
– Porez na kuće za odmor već sad postoji u Hrvatskoj i predstavlja porezni prihod lokalnih jedinica vlasti, tj. općina i gradova gdje se kuće za odmor nalaze. Ovaj porez za sada plaćaju i oni građani čije kuće nisu zavedene u gruntovnici. No isto tako iz prakse znamo da ima i građana čije su kuće za odmor uredno uvedene u zemljišne knjige, ali ne plaćaju porez na kuće za odmor. Dakle skraćeno, na tom području vlada veliki nered i posljedično velika “diskriminacija”. Ako javne vlasti misle povećati ovaj porez i učiniti ga “pravednijim”, moraju konačno zavesti red u vezi gruntovnica-porezna uprava. Tome će, nadamo se pomoći uvođenje OIB-a, prokomentirala je Martina Kesner-Škreb.
|