| Drugi mirovinski stup mora postati investicijski potencijal za razvoj gospodarstva, a gašenje ne dolazi u obzir, ističu stručnjaci |
| Piše ljubica vuko |
 |
Nestabilnost ne vodi dobrome ni kada su mirovine u pitanju
/ Andrija Lučić/CROPIX |
Prošlogodišnja izjava tadašnjeg premijera Ive Sanadera i ministra financija
Ivana Šukera da je drugi mirovinski stup promašaj i da će se osiguranici vraćati u prvi stup bacila je u veljači na koljena, ionako zbog svjetske financijske krize, posustalu Zagrebačku burzu.
Jakuš kao Sanader
Indeks Crobex potonuo je tada 5,63 posto na 1566,79 bodova, a financijski stručnjaci i poslovna zajednica ostali su zatečeni paušalnim ocjenama o ukidanju drugoga mirovinskog stupa u koji se izdvaja pet posto bruto plaće zaposlenika, te diranjem u osobnu imovinu građana.
Godinu i pol kasnije istu je ideju ponovio Damir Jakuš, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), uz tvrdnju kako je “drugi mirovinski stup obična laž i prijevara”, te bi se njegovim ukidanjem proračunski rashodi smanjili za pet milijardi kuna godišnje, a samo do kraja ove godine 1,6 milijardi kuna i time bi država spasila proračun. Jakuševe ocjene, što se tiče burze i stručne javnosti, bačene su u vjetar.
Tržište kapitala ostalo je gluho na njegove ocjene, indeks Crobex srijedu je završio na 1866 bodova, s 0,71-postotnim rastom. Jakušev izlazak u javnost u pojedinim krugovima prokomentirao se kao pipanje terena s obzirom na to da je saborski zastupnik HDZ-a Boris Kunst svojedobno bio predsjednik te sindikalne udruge. Nametnulo se pitanje je li vlast pustila taj probni balon kako bi vidjela reakcije jer državi nedostaje u proračunu više od osam milijardi kuna.
Rezanje plaća i mirovina je bolno, izaziva socijalne nemire, a ni zaduživati se više nije lako kad prihoda nema. Dr. Dragan Kovačević, gospodarski strateg HNS-a i nekadašnji ravnatelj Hagene (Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja), ocjenjuje da je ovo drugi pokušaj u kratkom razdoblju oduzimanja mogućnosti bolje budućnosti za nove generacije, sa samo jednim ciljem - spašavanjem neracionalnog i previše potrošnog proračuna u ovoj godini.
- Drugi stup, odnosno mirovinski fondovi u idućem razdoblju moraju postati investicijski potencijal za razvoj hrvatskoga gospodarstva jer raspolažu s gotovo četiri milijarde kuna godišnje i tako minimalno idućih 15 godina - ističe dr. Kovačević te dodaje:
- U ovom trenutku s grupom ljudi pišem određena zakonska rješenja za nove investicijske politike mirovinskih fondova tako da u trenutku kad dođemo na vlast možemo nastaviti s mirovinskom reformom.
Kad je lani u veljači dr. Ivo Sanader izišao s idejom koju danas ponavlja Damir Jakuš, Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, istaklo je da drugi stup nije ni u kakvim problemima, ukazali su na zadržavanje stope doprinosa na 5 posto, iako je trebala biti postupno povećana na 10 posto, i na nove beneficije u prvome mirovinskom sustavu.
Povećati izdvajanja
Predložili su i neka poboljšanja, koja još nisu zaživjela. Za jedno od njih - uvođenje potportfelja u drugom stupu - obavljaju se pripremne radnje, potvrdili su nam u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA). To znači podjelu svakog obveznoga mirovinskog fonda na tri nova, pri čemu će se, ovisno o dobi članova, razlikovati po investicijskoj politici.
- Vrijeme će pokazati da je sam koncept mirovinske reforme i ono što je napravljeno puno bolje nego da se 32 milijarde kuna vrate u prvi stup - ističe makroekonomist dr. Ante Babić ukazujući da taj projekt nije dovršen jer je promijenjena formula izračuna mirovina i uključivani su dodaci u osnovicu mirovina iz prvog stupa, a nije se povećala stopa izdvajanja doprinosa u drugi mirovinski stup kako je bilo zacrtano.
- Drugi stup može biti održiv poveća li se stopa izdvajanja i za dvije-tri godine, ali pet je godina previše - ističe dr. Babić.