Zemljopisna i povijesno plodna povezanost Vatikana i Zagreba odigrala je presudnu ulogu u oblikovanju hrvatske povijesti. Stoga nije ni čudno što ima Hrvata koji obnašaju važne funkcije u Svetome gradu.
No, koji su to Hrvati koji utječu na djelovanje Svete Stolice; koliko naših mladih tu studira, i još važnije, kako se provode; gdje prespavati kod sunarodnjaka; koja mjesta najrađe posjećuju na hodočašćima; koje su naše glavne institucije...
Upoznajmo prvo mjesto gdje se Hrvati osjećaju kao kod kuće kada su u Rimu - to je Dom hrvatskih hodočasnika “Blaženi Ivan Merz”, poznat i kao Domus Croata.
Isusovac Božidar Nagy predsjednik je i glavni upravitelj Doma te nam je približio što je to uopće Domus Croata:
- To je katolička vjerska i karitativna ustanova utemeljena s jedinom svrhom da pomaže učvršćenje vjere u hrvatskom narodu i u njegovoj duhovnoj obnovi. Dakle, to nije ni pansionat, niti svratište, još manje hotel - to je duhovna kuća gdje se hodočasnik iz Hrvatske osjeća kao kod svoje kuće.
A kad su udovoljene one osnovne potrebe smještaja putnika, doživljaj Vječnoga grada i njegovih sadržaja sasvim je drukčiji, bolji i dublji te hodočasnik puno bolje i lakše može ostvariti duhovni cilj svoga hodočašća. Dom je službeno utemeljen 16. srpnja 1987. na blagdan Gospe Karmelske koja je prva zaštitnica Doma.
Pomoć Ivana Pavla II.
- U ostvarenju Doma na početku je puno pomogao Papa Ivan Pavao II. svojim blagoslovom i svojom moralnom potporom. Treba posebno istaknuti veliku moralnu pomoć splitskog nadbiskupa Frane Franića, zbog čega mu je, u znak zahvalnosti, u dvorištu Doma podignuta bista.
Dom su pomogli ostvariti svojim financijskim darovima brojni hrvatski iseljenici iz cijeloga svijeta. U knjizi dobrotvora imamo upisanih više od 12.000 imena. Prema riječima p. Božidara, kroz Dom je prošlo već više od 40 tisuća hrvatskih hodočasnika.
- To je veliki pokazatelj koliko je taj Dom Hrvatima potreban i koristan. U njemu rade samo Hrvati koji stoje na usluzi vršeći četvrto djelo tjelesnog milosrđa od njih sedam. A ono glasi: Putnika i hodočasnika primiti i ugostiti.
- Ako nakon vjenčanja mladenci dođu u Rim primiti papin blagoslov, onda u Domu plaćaju samo pola cijene za smještaj. Dom ima stotinu kreveta i može primiti dva autobusa hodočasnika. Zbog velike potražnje za Domom, potrebno je prije najaviti se i rezervirati.
Osim grupa primaju se i pojedinci za koje isto vrijedi na vrijeme se najaviti, i to s preporukom svećenika ili župnika da se vidi da se radi o hodočasnicima. Premda je Dom djelomično uređen, nastavlja ga se uređivati, pa ima još dosta dijelova koje treba urediti prema suvremenim standardima.
 |
Veleposlanik Marin i papa Benedikt XVI.
|
Za to su potrebna velika sredstva, pa je svaki dar za Dom uvijek dobro došao - napominje o. Božidar dodajući kako mu u vođenju Doma još posebno pomažu
Mato Martinović i
Tonka Pandžić.
Rezervacije za smještaj obavljaju se preko e-maila i interneta. Adresa je: domuscroata@virgilio.it A onda se može potvrditi i telefonom: 0039.06.2302660.
Druga poznata institucija je Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima, ustanovljen Apostolskim pismom Slavorum gentem 1. kolovoza 1901. godine.
Skoro svi hrvatski uglednici koji dođu u Rim posjete Zavod. Zgrada Zavoda je i službena rimska adresa hrvatskih biskupa prigodom njihovih službenih dolazaka u Vatikan i Rim.
U njemu se organiziraju i susreti za mlade, tematski obrađene nedjeljne kateheze, nakon čega uvijek slijede upoznavanja i druženja. Zavod je u prigodi 400. obljetnice gradnje Sikstove crkve posjetio Ivan Pavao II., dok je Benedikt XVI. kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere slavio svetu misu na Stepinčevo 2000. godine, te posjetio i Zavod. Na čelu Zavoda je rektor
Jure Bogdan.
Jednom godišnje zavod izdaje Adresar s popisom i kontaktima svih studenata, profesora, svećenika, redovnica/ka koji djeluju u Rimu. Hrvatske rimske institucije javljaju se za vrijeme pape Siksta V. u XV. stoljeću, a od otvaranja nove zgrade 1939. u Zavodu je boravilo 306 svećenika studenata iz raznih biskupija Crkve u Hrvata.
Među njima ih je 22 koji su postali biskupi i nadbiskupi, a jedan je postao kardinal. Prema neslužbenim podacima Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici, godišnje oko 10 tisuća hodočasnika pohodi Rim.
Budući da to veleposlanstvo nema konzularni odjel, poslova koji su uobičajeni u drugim veleposlanstvima nema; ponekad ovjere diplomu ili neki vjenčani list, ponekad naprave domaćinsku uslugu.
Na upit da nam približi koji bi najutjecajni Hrvati u Vatikanu bili, veleposlanik
Emilio Marin nam je kazao:
- Naravno da kardinali u Vatikanu imaju najveći utjecaj; mi sada nemamo nekog kardinala izravno u Vatikanu, ali imamo dva kardinala Hrvata: nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića i nadbiskupa vrhbosanskog u Sarajevu Vinka Puljića, a oni su sigurno od visokog utjecaja.
Bozanić posebno i glede svoje uloge u okviru europskih biskupskih konferencija. Tu možemo pribrojiti i argentinskog kardinala hrvatskog podrijetla Estanislaoa Estebana Karlića. Od Hrvata u Vatikanu, na najvišoj je poziciji nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Sinode biskupa (svojevrsni vatikanski „parlament“).
Na upit kako papa
Benedikt XVI. gleda na Hrvatsku i ima li naznaka da bi uskoro mogao pozitivno odgovoriti na pozive da dođe u posjet Hrvatskoj, akademik Marin nam je kazao:
- Benediktu XVI. Hrvatska je poznata i bliska, zna za njezinu povijest u okviru europskog Zapada, poznate su mu njezina situacija na Jadranu kao dijelu Sredozemlja i u Srednjoj Europi. U tri navrata Papa je kazao da se nada uskoro posjetiti Hrvatsku.
 |
Slavlje hrvatskih studenata
|
Najglasniji u kantini
Redovnik palotinac Vinko Sudar jedan je od stotinjak studenata koji studiraju u Rimu, i to na Institutu za Duhovnost papinskog sveučilišta Gregorijana. Vinko kaže kako na njegovom fakultetu Hrvata ima dvadesetak, ali da su u studentskoj kantini najglasniji i najvjerniji gosti.
Što se tiče područja zanimanja, Hrvata ima na gotovo svim fakultetima tog svjetski poznatog sveučilišta: od prava, povijesti, umjetnosti do psihologije, dogmatike misiologije i duhovnosti. Što se tiče uvjeta studiranja u Rimu, p. Vinko nam je kazao:
- U Italiji studira puno stranaca, tako da su još prije sedamdesetak godina osnovali Sveučilište za strance u Perugii, koje pohađa većina studenata stranaca dok ne svladaju talijanki jezik.
Teško je donijeti neki opći sud o studiranju Hrvata u Italiji, ali oslanjajući se na moje iskustvo i iskustva mojih kolega, mogu reći da je studirati u Rimu lijepo, korisno i zabavno, ali početak je težak jer se valja prilagoditi na novu okolinu i svladati jezične barijere.
Teško je procijeniti koliko Hrvata studira u Rimu, jer se naši studenti vrlo brzo uklope i ne teže stvaranju nacionalnog geta. No, ipak, stotinjak hrvatskih studenata povremeno dolazi na susrete koje organizira Hrvatski papinski zavod Sv. Jeronima.
Kako se mladi Hrvati studenti zabavljaju u Rimu? Imate li neka okupljališta, proslave i slično?
- Hrvatski studenti u Rimu su uglavnom na poslijediplomskom studiju, što znači da nemaju mnogo vremena za zabave ali su i prošli dob kad su zabave bitni dio studentskog života.
No, ipak se nađemo na proslavama rođendana, imendana, uspješno obranjenih magisterija ili doktorata. Cijene u rimskim klubovima, restoranima i diskotekama su previsoke za džep hrvatskog studenta, tako da u takva mjesta studenti ne izlaze često - preferiraju druženja u privatnom prostoru.
Po Vašoj procjeni, koliki je utjecaj Hrvata u Vatikanu?
- To je teško reći, ali vremena najvećeg utjecaja Hrvata u Vatikanu su čini mi se prošla smrću kardinala Šepera 1981. godine.
Studentica Vikica Vujica jedina je Hrvatica na Fakultetu Misiologije, u sklopu Gregorijane. Pokušala nam je dočarati koja je najbolja stvar kod studiranja u Rimu:
- Osim prigode da naučimo jedan strani jezik - da studiramo i polažemo ispite na stranom jeziku. Smatram da je nama Hrvatima važno ići studirati u sredine poput Rima zbog mogućnosti rasta na svim drugim razinama. Osim intelektualnog rasta imamo prigodu rasti duhovno i humano.
Nalazimo se, naime, u Gradu koji s razlogom nosi ime Središte kršćanstva – pa ako je nekomu to važno, a meni jest, onda je sigurno na pravom mjestu. Kao i u vrijeme rimskoga carstva, i danas „svi putovi vode u Rim“, a to znači da je doista grad u kojem imamo prigodu susresti osobe iz različitih dijelova svijeta koji nose njihove kulture, religije, običaje...
Ja živim u jednom takvom koledžu – ima 110 studenata iz 49 zemalja. Sigurna sam da bih, da nisam ovdje, teško upoznala osobe iz Čilea, Brazila, Venezuele, Angole, Konga, Ruande, Južne Koreje, Iraka, Libanona, Egipta, Albanije, Srbije, Ukrajine, Rumunjske...
saša horvat