Dok ravnatelji i učenici strahuju od skorog pretvaranja matičnih u područne škole, splitski studenti godišnje bace u vjetar 57 milijuna kuna, što bi bilo dovoljno za spas svih 143 osmoljetki s manje od 150 đaka!
Prema zajedničkoj kalkulaciji sa Željkom Stipićem, iz sindikata “Preporod”, s 57 milijuna, koliko se potroši na propale studente, mogle bi se spasiti sve škole kada se u obzir uzme da na plaće tajnika, ravnatelja i računovođe godišnje otpada oko 200 tisuća kuna brutto. I ostalo bi još više od dvadeset milijuna kuna!
 |
Studenti traže besplatno studiranje, a mnogi tijekom akademske godine ne polože nijedan ispit
/ Bruno KONJEVIĆ /CROPIX |
- Prema grubim kalkulacijama, 70-ak tisuća kuna godišnja je plaća članova osoblja: ravnatelja, tajnika i računovođe, koji su navodni razlozi ovakve pretvorbe matičnih škola u područne - objašnjava Stipić te naglašava neravnopravno trošenje sredstava na relaciji osnovnog i srednjeg obrazovanja naspram visokom školstvu i znanosti.
- Sredstva od malih škola ne bi dramatično spasila proračun. Zanimljivo je da ima novca za 150 novih znanstvenih novaka, dok se štedi na osnovnim školama, ali takav maćehinski odnos nije ništa novo. Visoko školstvo i znanost se preferiraju, što se očituje na primjeru da se učenicima ukida prijevoz i onemogućuje školovanje, a studentski standard se neravnomjerno razvija.
Svaki pomak prema naprijed pozdravljamo, ali situaciju treba gledati u kontekstu. Upitno je i zašto je polovica zaposlenika u visokom školstvu i znanosti, dok u osnovnim i srednjim školama radimo s mnogo većim brojem korisnika - kaže Stipić.
Ukinite općine
Slobodan Butir, ravnatelj OŠ “Primorski Dolac”, također je nezadovoljan neracionalnim trošenjem novca. - Za HNOS se potrošilo 870 milijuna kuna, a ta reforma je potpuno propala. Novac se troši na pogrešan način, a ovakva ušteda je potpuno apsurdna.
Uostalom, Slovenija je dobar primjer važnosti očuvanja škola koje su centri društvenog života u malim mjestima. U krajnjem slučaju, zašto se naša Vlada ne obračuna s više od 500 općina? - zaključuje Butir.
JURE JERIĆ
Imamo najviše malih škola
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je najveći broj malih škola do 150 učenika, i to njih 22. Upitna je, dakle, sudbina oko 2000 đaka, a koliko je apsurdna situacija, dovoljno svjedoči mućki primjer.
Naime, kako saznajemo, toj školi je prije mjesec i pol dana iz resornog ministarstva stiglo odobrenje za novo radno mjesto računovođe, da bi se sada trebalo ukinuti.
Male škole iz Splitsko-dalmatinske županije, koje očekuje promjena statusa u režiji ministra Radovana Fuchsa, jesu: OŠ Slatine - 65 učenika, OŠ Grohote - 84, OŠ Bol na Braču - 110, OŠ Vladimir Nazor, Postira - 148, OŠ Selca - 129, OŠ Milna - 57, OŠ Ante Anđelinović, Sućuraj - 16, OŠ I.G. Kovačić, Cista Velika - 120, OŠ Aržano - 79, OŠ S.S. Kranjčević, Lovreć - 84, OŠ Studenci - 44, OŠ Zagvozd - 103, OŠ Primorski Dolac - 84, OŠ Gornja Poljica, Srijane - 73, OŠ Stjepan Radić, Tijarica - 37, OŠ Neorić - 101, OŠ Knez Branimir, Muć - 126, OŠ Braće Radić, Vrba - 77, OŠ Vis - 125, OŠ Komiža - 98, OŠ Dr. Franje Tuđmana 140.
|
Prosječne plaće spornih zaposlenika škola
• ravnatelj 7000 kuna (neto)
• računovođa 5000 kuna
• tajnik 5000 kuna
|
Promjena statusa
Promjena statusa iz matičnih u područne očekuje i 14 škola iz Dubrovačko-neretvanske županije, osam iz Zadarske te tri iz Šibensko- kninske. Usporedbe radi, u gradu Zagrebu sporne su samo tri škole.
|