Ako se Vlada nastavi zaduživati ovim tempom, uskoro bi nam sva preostala djedovina mogla otići na bubanj. Ovakvo dramatično upozorenje iznio je u četvrtak SDP-ov ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić komentirajući novi val izdavanja državnih obveznica u visini od 1,25 milijardi dolara kojim bi se trebalo pokriti dio duga koji dolazi naplatu.
- Ako Vlada ovako nastavi dalje, morat će početi prodavati preostalu državnu imovinu kako bi vratila dug.
Na prodaju će prvo ići HEP, koji je, iako u minusu, uvijek zanimljiv stranim kupcima, pa Croatia osiguranje, potom će na red doći šume i njive. To je put u ropstvo. To je katastrofa – tvrdi Jurčić, koji na primjeru hrvatskih brodogradilišta ilustrira što takva praksa u konačnici znači.
Korak po korak
Jurčić tvrdi kako crna opcija uključuje i prodaju otoka, ističući kako sila ne pita zakon, koji, kao što je poznato, brani prodaju otoka.
- Sad će nam austrijski fond kupiti brodogradilište “3.maj”. Znamo konstruirati brod, imamo know-how, ali ipak prodajemo brodogradilišta. Nakon svega, u brodogradilištima će ostati samo male plaće i bolna leđa. Zaradu će pokupiti netko drugi, a mi ćemo tako korak po korak postajati tek radna snaga za strance – ističe Jurčić. Izlaz on vidi u potpunoj promjeni ekonomske politike.
Banskim dvorima zamjera što u krizi pretjerano brinu o stabiliziranju javnih financija, umjesto da posegnu u deficit i tako spase proizvodnju i radna mjesta.
Poticanje potrošnje
- Vlada je u posljednjih godinu dana posegnula za novim porezima i prikupila 2 milijarde kuna, no taj novac nije uložila u poticanje proizvodnje, nego ga dala onima koji u zemlji ništa ne proizvode - poručuje predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, koji drži da Vlada treba učiniti sve, pa i zadužiti se, kako bi potaknula potrošnju.
Jurčićeva formula cikličkog je karaktera: veća primanja nagnat će ljude da kupuju proizvode koje su izradile hrvatske tvrtke, pa će i hrvatski radnici u njima imati sigurnija radna mjesta, te i sami moći trošiti i tako sudjelovati u lancu koji bi nas na koncu trebao odvesti daleko od potrebe za prodajom preostale državne imovine.
Marina KARLOVIĆ-SABOLIĆ
Rus za škoj nudi deset milijuna eura
Ruski biznismeni su bacili “oko” na privatne otoke, o čemu svjedoči primjer dvaju otočića u medulinskom arhipelagu – Fraškera i Fraškerića. Jedna od pulskih agencija svjedoči da su imali 50-ak upita stranaca za prodajom otočića, i to Rusa, Nijemaca, Francuza.
Tako je jedan ruski građevinar nudio 10 milijuna eura za otočić od 12 hektara. Vlasnik otočića Ceja, površine 16 hektara, gdje ima više od dva desetljeća ugostiteljski objekt, smatra da je spomenuti iznos premali za kupnju obiteljskog otoka. B. ŽUŽIĆ
|
Smokvica za devet milijuna kuna
Otočić Smokvica veličine 56 tisuća četvornih metara 200 godina bio je u vlasništvu jedne imućne primoštenske obitelji. Njegova prodaja 2003. godine zaintrigirala je i uznemirila hrvatsku javnost, mnogi su to označili kao start za rasprodaju najvrijednijeg obiteljskog srebra u državi.
Transakcija od devet milijuna kuna bila je dobro čuvana tajna sve dok na općinski konto nije stigao uplaćeni porez na promet nekretnina. Atraktivni otok Smokvicu je kupila privatna tvrtka “Mali Krknjaš”. V. STOČIĆ
|