Preoblikovanje je sada uspjelo jedino Hajduku, drugim riječima Hajduk se spasio od stečaja? Neki kažu da je taj manevar izveden zato što ste Splićanin i hajdukovac?
- Istina je, hajdukovac sam, prošao sam školu nogometa u Poljudu, logično je da sam vezan za „bijele“, ali isto tako cijeli hrvatski šport nosim u svom srcu i to stalno pokazujem. Kad je 23. prosinca 2008. godine HNK Hajduk kao športsko dioničko društvo upisan u registar Trgovačkog suda time je nakon više od 10 godina odblokiran račun kluba koji je tek tada započeo raditi sasvim transparentno. Potpuno je izvjesno bilo da bi stečaj uzrokovao gašenje tadašnje udruge građana Hajduka, kao što je jasno da bi taj klub danas igrao u nižoj razini natjecanja.
A da ne govorim o vlasničkoj strukturi koja ne bi postojala, jer udruga građana ne poznaje instituciju vlasništva. Međutim, još jednom treba naglasiti kako država „bijelima“ nije oprostila niti jedne lipe duga, koji je postojao na osnovu poreza i doprinosa. Naime, provođenjem stečajnog postupka država ne bi mogla naplatiti tu tražbinu obzirom da Hajduk nije imao imovine iz koje bi se vjerovnici mogli naplatiti pa tako niti država. Poznato je da je država svoju tražbinu u iznosu od oko 140 milijuna kuna prenijela na Grad Split, pa je tako Split dobio dionice kluba. I tako postao većinski vlasnik.
Onda je država faktički posušila Hajduku tu tražbinu?
- Nikako, država nije ništa darovala ili oprostila Hajduku, jer je Ugovorom o prijenosu tražbina između Vlade RH i Grada Splita predviđeno da u slučaju da Grad svoje udjele, dobijene temeljem zamjene prenesenih tražbina, bude prodao, obvezan je 30 posto prihoda uplatiti u državni proračun. Realno, za državu su takvi prihodi značajni u odnosu na ono što temeljem eventualnog stečajnog postupka uopće ne bi naplatila.
U redu, Hajduk je napravio te prve značajne korake, ali sad izgleda da opet pada u probleme?
- Od početka preoblikovanja upozoravam, a to je Zakon o sportu jasno predvidio, da Hajduk ili bilo koji drugi klub koji prođe proces preoblikovanja, mora imati jasnu vlasničku strukturu. Logično vlasnik o Hajduku mora sustavno skrbiti i tu sve počinje i završava. Ako grad Split želi imati većinsku vlasničku strukturu, kao što je sada slučaj, mora to pratiti proporcionalnim ulaganjem novca. Danas se to odnosi na grad Split, a sutra na privatnog vlasnika. Dugo sam živio na Zapadu i znam da se bez jasne vlasničke i upravljačke strukture Hajduk, ali niti bilo koji drugi klub, ne može održati.
Znači, grad Splita kao većinski vlasnik mora brinuti o Hajduku?
- Tako je, Grad kao većinski vlasnik mora adekvatno ulagati u Hajduka, jer će se, u protivnom, postojeća sredstva od preoblikovanja i prodaje igrača istopiti. U tom slučaju sve će biti daleko teže popravljati. S druge strane ako neki privatnik ili grupa njih dokapitalizacijom postane većinski vlasnik, što znači i unos svježeg novca u klub, onda on ili oni preuzimaju potpunu odgovornost.
Trenutno, dok je Grad većinski vlasnik, pojedinačni dioničari nemaju moć značajnijeg kreiranja politike Hajduka?
- Pa to je normalno. Mudro bi bilo saslušati pojedinačne dioničare, naročito masu navijača, konkretno Torcidu. Određene uštede i poboljšanja poslovanja već su izvedene. Još jednom treba dobro pretresti sve postojeće ugovore i provjeriti da li se one ispunjavaju. Hajduk je simbol Splita, Dalmacije, Hrvatske i svaka lipa uložena u taj klub, ali i druge s dugogodišnjom tradicijom, koji su proslavili Hrvatsku, u stvari je investicija u budućnost. Posebno bi istaknuo rad na pomlatku Hajduka kao strateškoj obvezi, jer kao i nekada jezgru prve momčdi u budućnosti moraju činiti igrači koji su prošli Hajdukovu školu.
Kako teče preoblikovanje drugih klubova, dojam je da se vašim odlaskom taj postupak usporio?
- Prvo treba još jednom istaknuti da je Zakon o športu preoblikovanje namijenio isključivo za klubove koji imaju uvjete za pokretanje stečajnog postupka kao i za one koji to žele, a ne za sve, kako se povremeno netočno navodi u medijima. Tako oni klubovi koji nemaju obvezu preoblikovanja sukladno Zakonu o športu i dalje svoje djelovanje nastavljaju kao udruge građana. I do mene dolaze informacije da je postupak preoblikovanja na neki način zastao. Klubovi nerijetko ne izvršavaju upute koje su dobili od Povjerenstva za profesionalne športske klubove te na taj način usporavaju već započete procese. No siguran sam da će se cijeli postupak uz malo entuzijazma ubrzati, ali samo uz volju svih zainteresiranih strana: jedinica lokalne samouprave, Hrvatskog nogometnog saveza i klubova.
Sve tražbine po osnovi javnih davanja, a to su porezi na dohodak, promet, na dodanu vrijednost te doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a koje je Republika Hrvatska imala prema klubovima, prenijeti će se kao vlasnički udjel na gradove, pa je strateški najbitnije za svaki pojedinačni slučaj planirati dinamiku preoblikovanja. I privući investitore koji nađu interes u cijelom postupku preoblikovanja. Brojni pojedinci ali i tvrtke su pokazali interes prema ovom procesu i naravno, traže jasne i transparentne postupke. Ono što sve čini sretnim jest činjenica da postupak preoblikovanja zahtijeva reviziju financijskog poslovanja u proteklom razdoblju, inzistira se na transparentnom poslovanju, jednom riječju uvodi red u sustav.
Ali, činjenica je da je samo i jedino Hajduk preoblikovan?
- Zahtjev za preoblikovanje podnijeli su i drugi nogometni prvoligaši: Zagreb, Rijeka, Varteks, Osijek, Cibalija, Šibenik, zatim košarkaški klubovi Split i Zadar. Prema mojim informacijama, rješenje za preoblikovanje je izdano za Cibaliju, Osijek i Šibenik koji su nakon revizorskog izvješća ili izradili ili su u završnoj fazi izrade elaborata.
Košarkaši Splita su sve pripremili za preoblikovanje, ali pomaka nema?
- Kako bi osigurali postupak preoblikovanja trofejnog kluba kao što je Split, aktiviran je niz stručnjaka iz Ministarstva, zatim Povjerenstva za profesionalne športske klubove i naravno uprava kluba. Čak je i Hajduk simbolično i financijski pomogao da se pokrene taj proces. Cijeli postupak je sličan onome kojeg je prošao Hajduk. U slučaju kluba s Gripa tražbine su daleko manje tako da bi sve trebalo biti i daleko jednostavnije. No, budućim ulgačima treba jasno pokazati stanje u klubu uključujući i tražbine, mehanizme ulaganja te zašto im se isplati investirati. KK Split je kao trostruki prvak Europe pravi brand i nikakve dvojbe nema da Split ima budućnost.
Zašto tu zapinje?
- Preoblikovanje nužno uključuje i Grad Split. Treba napraviti jasan plan i obveze između Grada, kluba i potencijalnih ulagača. Vjerujem da je logično kao moguće buduće suvlasnike kluba uključiti i proslavljene košarkaše koji su ponikli na Gripama, a koji su danas iznimno dobro situirani i nadam se još uvijek emotivno vezani za klub.
Objektivno, naš sport, pogotovo kolektivni, u teškoj je situaciji. Kako to riješiti?
- Tijekom moga mandata u šport se ulagalo jako, jako puno, mnogi kažu rekordno. Država mora stimulirati sve one koji ulažu u šport. Gradovi i županije između ostalog najprepoznatljiviji su po športskim kolektivima i njima je od interesa ulagati u športske klubove. No, ima sredina koje te obveze nevoljko prihvaćaju. Neke države su dodatna ulaganja u šport riješili tako da sve velike gospodarstvene investicije koje se izvode unutar pojedine regije moraju izdvojit dio sredstava u športsku infrastrukturu, bilo u izgradnju objekata ili ulaganju u klubove. To se naročito provodi u slučaju amaterskog sporta. Prije par dana takav model sam vidio i u Londonu i nedvojbeno je da se sve može riješiti ako se to želi.
zdravko reić