OŠTRI TONOVI S OKRUGLOG STOLA Razvoj otoka koči Vlada!

CROPIX

Poražavajući natalitet i najčešće iseljavanje mladih, školovanje i zapošljavanje, razvoj gospodarstva te izgradnja komunalne infrastrukture, posebno prometna povezanost, najveći su problemi hrvatskih otoka na kojima živi 125.000 ljudi, zaključak je okruglog stola koji je Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava, na čelu s predstojnikom Lukom Mađerićem i županijskom koordinacijom, organizirao u Kaštelima.

- Osim Ministarstva mora i Županije splitsko-dalmatinske ni jedno drugo ministarstvo, a moram s ovog skupa kazati, i nova premijerka Jadranka Kosor, nisu pokazali ama baš nikakav interes za razvoj otoka. Program održivog razvoja odavno je napisan, ali ga treba napokon početi provoditi.

Komunalna infrastruktura, posebno u segmentu prometne povezanosti, doslovno je ravna nuli, a svi oni koji život na otocima nazivaju idiličnim, trebali bi doći vidjeti što stanovnici otoka Hvara rade zimi kada pada kiša - kazao je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić prozivajući direktno Vladu kako sprečava razvoj otočnih gradova i općina.

Kao primjer je naveo zemljišta u državnim tvrtkama (Hrvatskih šuma), koja se u koncesiju dodjeljuju vinarima koji vrlo brzo traže njihove prenamjene, dok se istodobno ista ta zemlja gradu ne da za njegov razvoj.

- Kada gradimo komunalnu infrastrukturu, ne radimo je za nas 3000, koliko nas na otoku živi, nego za 60.000 ljudi, i to je činjenica koju bi u Vladi i njezinim ministarstvima trebali znati, kao i to da trajekti koji ljeti prolaze Hvarskim kanalom u Hvar ne mogu pristati, jer nemaju adekvatno pristanište, a to nas - dodao je Bebić - podsjeća na kameno doba.

Porazne su brojke novoupisane djece u otočnim osnovnim školama, a Ivan Vitali, načelnik hvarskog Sućurja, općine sa 600 stanovnika i bijednih milijun kuna proračuna, kaže kako su ove godine upisali dva učenika, dok ih je u Starom Gradu svega 13, Komiži 4, koliko i u Bolu na Braču.

- Mladi se iseljavaju s otoka, a državna politika prema otocima vodi k tome da oni postanu jedino mjesto za ljetovanje, i to stranih turista. Moja općina potpuno je nemoćna da riješi problem cestovne povezanosti, da obnovi postojeću, 60 godina staru, cestu - kazao je načelnik Vitali napominjući i otočnu socijalnu skrb te probleme s liječnicima koje je nemoguće dovući na otok, iako bi za svoj rad bili i te kako dobro plaćeni.

Na primjer, iz općine Bol, gdje roditelji svojoj djeci prilikom odlaska na školovanje u Split ili Zagreb kupuju stanove s ciljem da im osiguraju život bolji nego što bi im bio kući, ukazao je bolski načelnik Tihomir Marinković koji je upozorio na alarmantan postotak nataliteta koji sustavno stoji na istome mjestu ili čak opada.

Na domove mladeži, kulturne multimedijalne centre i sportske dvorane otočna mladež ne može računati, a razvoj kulturnog života, kako je kazano na skupu, doslovno je poražavajući.

Otočani i ljudska prava Dožupan splitsko-dalmatinski Visko Haladić, koji je donedavno bio jedan od otočnih gradonačelnika, kazao je kako ljudska prava stanovništva na otocima nisu idealna te da će Županija dati maksimalan doprinos kako bi se stanje unaprijedilo i poboljšalo. - Svakako moramo raditi na jačanju koordinacije među svim otočnim mjestima, podizanju svijesti o zaštiti okoliša i socijalnim pravima te na razvoju civilnog društva - istaknuo je dožupan Haladić.