StoryEditorOCM
Dalmacijapobuna

Susjedi splitskog aerodroma: Avioni nam 'siju' karcinom!

Piše PSD.
30. prosinca 2015. - 08:59
Trogirski HSLS-ovci zatražit će od Grada Trogira da se obrati mjerodavnim institucijama i Povjerenstvu za UNESCO pri Ministarstvu kulture RH za pomoć zbog teških posljedica što ih povijesnoj jezgri te širem gradskom području i građanima nanosi Zračna luka Split.

Riječ je o buci i vibracijama te ispušnim plinovima iz zrakoplova radi kojih je desetljećima ugroženo zdravlje stanovništva. S obzirom na to da je planirano proširenje toga aerodroma, posljedice će biti još veće, zbog čega javnost problem treba ozbiljno shvatiti, a gradska vlast hitno reagirati. Zaključak je to s tribine koju su o toj temi organizirali liberali.

- Ovo je problem koji bi morao na noge podignuti cijeli Trogir, kazao je Duje Coce, prvi čovjek trogirskog HSLS-a. Iznio je podatak kako samo jedan zrakoplov prilikom uzlijetanja, koje traje od dvije do tri minute, potroši 1000 do 1500 litara goriva te da ih je prošloga ljeta nad Trogirom dnevno uzletjelo i sletjelo samo 120 putničkih, a vikendom njih i do dvjesto.

Kaštela profitiraju

- Od siline buke u Planom, naselju u neposrednoj blizini aerodroma, na nekoliko kuća popucala su stakla. Poljoprivredne kulture prekrivene su debelim naslagama kerozina, a sve više ljudi obolijeva od karcinoma, istaknuo je Coce.

Podsjetio je kako se Zračna luka Split, koja je lani poslovnu godinu završila s prihodom od 245 milijuna kuna, nalazi većim dijelom na trogirskom, a ne kaštelanskom području, no da, unatoč tome, osim šteta Trogir nema nikakve koristi, dok Kaštela dobro profitiraju. Tako se, rekao je, u njihov proračun slije godišnje i do 20 milijuna kuna od komunalnog doprinosa, financijski pomaže kaštelanske sportske i kulturne udruge, Kaštelani tamo rade - plaće koje nisu male redovito im se isplaćuju, a ne zaboravljaju ni svoje umirovljenike.

- Nažalost, broj zaposlenika iz Trogira u Zračnoj luci Split nije niti jedan posto od ukupnog broja, trogirski taksisti ne mogu dobiti u zračnoj luci ni jedno taksi stajalište, što je problem koji traje već 25 godina, a ekološku rentu koju je Grad na račun oštećenosti spomeničke baštine zaslužio, nitko ni ne spominje - oštro će Coce.
On je, zbog svega spomenutog, prozvao sve dosadašnje trogirske vlasti koje su se izmjenjivale, a te probleme stavile pod "tepih“ i uopće nisu o njima vodile računa. Posebno se obrušio na aktualnu vlast, na čelu s gradonačelnikom Antom Stipčićem (HDZ) koji, rekao je, ni nakon upozorenja zamjenicu pučke pravobraniteljice Lidiju Lukina Kezić nije informirao o stavu Grada Trogira prema Zračnoj luci Split te mogućoj naknadi štete za buku i ekološko zagađenje koje nastaje zbog uzlijetanja i slijetanja zrakoplova, što je HSLS zatražio.

Ako se avion sruši?


- Konačno je vrijeme da ovaj problem ne gledamo stranački, politički, i na njemu zarađujemo poene. Vrijeme je da se svi zajedno angažiramo i potaknemo problem, imajući na umu da će se ovoljetna brojka od 120 uzlijetanja i slijetanja nad Trogirom dnevno proširenjem aerodroma utrostručiti - zaključio je Coce.

Dr. Fedor Sentinella iz svog liječničkog iskustva na tribini je govorio o utjecaju zrakoplova na zdravlje ljudi, istaknuvši da zbog buke Trogirani pate od glavobolje te djeca dobivaju epileptične napade, dok se od ispušnih plinova kod građana javljaju zatajenja bubrega, a najčešće karcinomi pluća i jetre.

Umirovljeni prof. dr. Dušan Marušić iz Splita, koji se bavio proučavanjem Zračne luke Split te o njoj izdao knjigu, ukazao je na dodatni problem o kojemu se u javnosti uopće ne govori, a to je mogućnost da se avion sruši.
- Kad se Zračna luka Split proširi te promet trostruko poveća, vjerojatnost da se dogodi pad zrakoplova ne smije se zanemarivati. Pita li se netko od odgovornih što bi se tada dogodilo Trogiru, UNESCO-ovu gradu i okolici. Zato su rasprave o tome poželjne i to sve češće - poručio je Marušić.

GORDANA DRAGAN

Koga to zanima?

Tribini o ovoj važnoj temi nazočilo je tek petnaestak građana, a iz gradske vlasti iako je, kako je Coce rekao, pozvao gradonačelnika Antu Stipčića i njegova zamjenika Radovana Sladu-Šilovića - nitko. Poziv je uputio i županu Zlatku Ževrnji, čelnicima Zračne luke Split i predstavnicima Trogira u njezinom Nadzornom odboru, gradonačelnicima i načelnicima susjednih gradova i općina, ali ni njih nije bilo.


Ekološka renta

Još 1994. godine "Radovan“, društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira, donijelo je promemoriju o ekološkoj renti u vezi splitske zračne luke koju je uputilo tadašnjem Poglavarstvu grada kako bi pokrenulo postupak putem mjerodavnih institucija da se gradu osigura ta renta kao naknada za štetne utjecaje zračne luke. Nažalost, ona je ostala mrtvo slovo na papiru, ustvrdila je aktualna predsjednica "Radovana" dr. sc. Danka Radić.



Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 03:16