Zadovoljan ovogodišnjim punjenjem proračuna, ministar financija Boris Lalovac donedavno je obećavao da će time smanjiti deficit, ali od te je namjere brzo odustao jer su se neki ministri opet preračunali, a teško je odoljeti predizbornoj darežljivosti.
Tako će se sav “višak” – 1,8 milijardi kuna – potrošiti pa će ukupni manjak opće države, prema nacionalnoj metodologiji, iznositi 12,6 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a. Iako je premijer Zoran Milanović jako zadovoljan rebalansom koji je, kako je rekao, “bolji od svih dosadašnjih”, postoji rizik da deficit ipak ne ostane kako je i planirano. Prema metodologiji Europske unije, ESA 2010, fiskalni deficit ove je godine trebao biti smanjen s prošlogodišnjih 5,7 posto na oko pet posto BDP-a. Međutim, analitičari očekuju da će ostati na lanjskoj razini.– Iako je rast BDP-a nešto brži od očekivanog, postoji pritisak na pad cijena, što bi moglo utjecati na dinamiku rasta prihoda. I izborna je godina, a rebalans govori da su povećani i materijalni rashodi, pa je teško očekivati neke uštede – objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, koji je povećao procjenu ovogodišnjeg rasta BDP-a na 0,9 posto, nešto manje nego Vlada, koja se nada rastu od 1,1 posto.
Ušli u crveno
Iako je prvotni cilj bio da će Vlada smanjiti proračunski deficit na manje od tri posto do 2016., a onda je rok pomaknut za još godinu dana, ostaje činjenica da ga Vlada u svojem mandatu nije uspjela smanjiti ispod 5,5 posto BDP-a. To ujedno znači da se nastavlja ubrzani rast javnog duga koji je dosegnuo 285 milijardi kuna ili 90 posto BDP-a, granicu koju rejtinške agencije tretiraju kao paljenje crvene lampice.Osim iznosa potrebnog za financiranje deficita, Hrvatska mora osigurati i novac za refinanciranje golemog duga. Ukupne potrebe financiranja iduće godine, prema procjeni analitičara Hypo banke, iznose 64 milijarde kuna. To je nešto manje nego ove godine, kada su bile na razini od 74 milijarde kuna, što znači da će idućoj Vladi u tom smislu biti malo lakše. Međutim, već od 2017. potrebe za financiranjem značajno rastu i već u toj godini iznosit će oko 72 milijarde kuna. Ante Bajo iz Instituta za javne financije nedavno je upozorio kako 2017. Hrvatska ulazi u fazu visokih otplata duga, odnosno većeg dijela glavnice i kupona obveznica.
Fiskalna politika
– Sve do 2025. prosječno godišnje dospijeva više od 18,8 milijardi kuna (14,2 milijarde kuna glavnica i 4,6 milijardi kuna kupona obveznica) – rekao je Bajo, ističući kako tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi otplate dospjelih obveza Hrvatska nije imala sve od stjecanja neovisnosti. Kako će buduća Vlada financirati te goleme obveze?– Rizik ovisi o tome hoće li doći do promjena u fiskalnoj politici, a time i do smanjenja premije rizika, te što će se događati s kamatnim stopama na međunarodnom tržištu kapitala – smatra Šantić.
Pritom je, čini se, ključno kako će se postaviti europske institucije i hoće li ustrajati na ostvarenju sadašnjeg cilja da se deficit svede ispod tri posto BDP-a do 2017. godine. Ako ga postave tako ambiciozno, znači da će nova Vlada morati ozbiljno početi mandat i da će teško izbjeći radikalnije smanjenje rashoda. Ujedno bi to bila poruka ulagačima i kreditnim agencijama da je Hrvatska doista odlučila provesti nužne promjene, pa bi mogla zadržati sadašnji kreditni rejting, s kojim se ipak uspijeva zadužiti po prihvatljivoj cijeni zahvaljujući povoljnim uvjetima na financijskim tržištima. Kada je riječ o tome koliko će takvo stanje potrajati, sve upućuje na to da će razdoblje velike likvidnosti u eurozoni potrajati još neko vrijeme i da se još i u 2016. može računati na niske kamatne stope.
Imajući u vidu ukupne okolnosti, proizlazi da će 2016. biti godina posljednje šanse u kojoj Hrvatska može napraviti zaokret. Ostaje ključno pitanje hoće li je i iskoristiti.
Prema ocjeni svih rejtinških agencija, ključni je hrvatski problem ubrzan i neodrživ rast javnog duga, a njega je moguće zaustaviti jedino ubrzanjem ekonomskog rasta i smanjenjem rashoda. Odlukom oporbenog HDZ-a da podrži Vladin prijedlog rješenja za dužnike u švicarskim francima, unatoč prijetnji koju predstavlja za sustav, kao i činjenici da postoje elegantnija i manje skupa rješenja, rejtinškim agencijama odaslan je jasan signal da je svim političarima u ovom trenutku najvažnije dobiti podršku birača. U proteklom razdoblju pokazalo se da je Europska komisija postavljala određene ciljeve, a Vlada ih je neuspješno pokušavala doseći. Problem se očito ne može riješiti ako sama Vlada, prije svega premijer i ministar financija, ne uviđaju da je javni dug problem, nego tek formalno i neobavezno ispunjavaju “kućice” koje je postavila Europska komisija.
Neovisnost o politici
Zato će odabir novog ministra i mandat koji on sebi postavi biti najbolji odgovor na pitanje kakvu sudbinu Hrvatska može očekivati za koju godinu. Svim dosadašnjim ministrima financija na prvome je mjestu bio interes stranke, a da je tako, govori i činjenica da ni jedan od njih nije ponudio ostavku kad se nije slagao s političkim zahtjevima.Bio bi krajnji trenutak da Hrvatska konačno dobije visoko kompetentnog i o politici neovisnog ministra financija kojemu je prvi i najvažniji cilj sređivanje državnih financija.
Srednji rok ‘najteži’Za razliku od većih zemalja, s višim kreditnim rejtingom, koje se zadužuju na dulji rok, Hrvatska se uglavnom zadužuje na srednji rok. Prema podacima HNB-a, iznos duga do jedne godine je 46,8 milijardi kuna, u razdoblju od jedne do pet godina morat će vratiti čak 106,3 milijarde kuna, od pet do sedam godina 44,9 milijardi kuna, a od 15 do 30 godina tek osam milijardi kuna. |