Sadašnjem dubrovačkom gradskom prometu nedostaju brze linije, javna prometala većega kapaciteta i garažna mjesta − kazao je na okruglom stolu o razvoju dubrovačke prometne infrastrukture predsjednik Hrvatske udruge za tunele i podzemne građevine dr. Davorin Kolić. Ocijenio je da su posebnost Dubrovnika sezonske navale turista, što treba uzeti u obzir pri dimenzioniranju budućeg sustava javnog prometa.
Posebno zanimanje na skupu privukla je mogućnost revitalizacije tramvajske linije te uvođenje moderne željezničke pruge Gruž − Dubrovnik − Cavtat − Čilipi. Ideja vodilja bila je rekonstrukcija − u skladu s najnovijim tehnologijama − nekadašnje tramvajske pruge koja je spajala staru gradsku jezgru s Gružem i Lapadom, te željezničke pruge kao nekadašnje veze Dubrovnik s unutrašnjošću Hrvatske.
Na primjerima Nice i Bordeauxa, pročelnik Odjela za željeznicu zagrebačkoga Građevinskog fakulteta dr. Stjepan Lakušić predstavio je suvremene tramvajske linije u gradovima sa zaštićenom spomeničkom jezgrom, kao i tramvaje koji se kreću uz pomoć treće tračničke linije.
Zanimljivim se pokazao i sustav “Translohr”, kao svojevrsna kombinacija tramvaja, trolejbusa i autobusa. Žuti tramvaj, koji je vozio Dubrovnikom do 70-ih godina 20. stoljeća, mogao bi, prema dr. Lakušiću, opet na cestu u supermodernom izdanju, čime bi se rasteretio autobusni promet.
Tramvaj, koji bi zacijelo postao atrakcija, stajao bi oko 25 milijuna eura, bez remize, a novac bi se mogao povući iz fondova EU-a. Sudionike skupa zaintrigirao je i oko 200 milijuna eura vrijedan projekt moderne željeznice Dubrovnik − Cavtat − Čilipi, koja bi rasteretila promet gruške luke. Kao uzor istaknut je španjolski Alicante koji je razvio projekt “Tram-Train”, za koji je dobio novčana sredstva EU-a u iznosu od 500 milijuna eura.
Sudionici okruglog stola iznijeli su i mogućnosti gradnje gradskih podzemnih prometnica i garaža, te su nazočne upoznali sa stanjem dokumentacije i tijekom radova na autocesti Zagreb − Split − Dubrovnik, sektor Ploče − Dubrovnik, te brze ceste s pripadajućom infrastrukturom, uključujući i pelješki most, koji će u konačnici biti viši i širi u odnosu na prijašnje planove. Kad je riječ o spomenutim prometnicama, stručnjaci upozoravaju na potrebu dogovora sa susjedima oko trasa.
Piše ANET MARUNIĆ-LISIČIĆ /EPEHA