dioničari se nisu sastali u donjem čelu u ponedjeljak, novi je termin 30. listopada
Unatoč najavi, u Donjem Čelu na otoku Koločepu kod Dubrovnika u ponedjeljak, 31. kolovoza, nije održana redovita glavna skupština tvrtke “Hoteli Koločep” d.d. Predsjednik Uprave Guy Maranzana odredio je novi termin skupštine 30. listopada, ali otočanima nije dao nikakvo objašnjenje odgode, koja je vrlo zanimljiva i zbog niza sumnjivih poteza Uprave poduzeća u 2008. godini.
“Hotele Koločep” je, podsjetimo, 2005. za 33 milijuna kuna kupila tvrtka “Otok znanja“, kojoj su jednakopravni suvlasnici Zavod za poslovna istraživanja Siniše Grgića, “Multimedijalni programi“ Željka Markote i “Nacionalni rodoslovni centar“ Davora Lauca. Partneri su se u međuvremenu posvadili, ali zajednička tvrtka ima 88,86 posto “Hotela Koločep”, a HFP 8,91 posto.
 |
| Restoran hotela Koločep |
Tržišna je vrijednost hotela, sa dva restorana s pool-centrom i osam vila, osam milijuna eura. No, hoteli su lani za pripremu sezone od britanskog poduzetnika Arthura Mc Quade Hugesa uzeli pozajmicu od dva milijuna eura, uz lihvarsku kamatu od 15 posto. Za taj iznos, tvrde turistički stručnjaci koji žele ostati anonimni, uz radnike koje imaju, hoteli mogu tri godine davati plaće i usluge, a ne naplaćivati ih. Ipak, 2008. nije završena pozitivno, nego s gubitkom. Upućeni tvrde da bi skupština bila zanimljiva jer su troškovi po svim mjerilima previsoki te da HFP, zbog izmjene NO-a, Statuta i revizora, može sazvati izvanrednu skupštinu i relativno brzo postaviti svoju upravu i revizore.
− Osnivači ”Otoka znanja“ još nisu riješili međusobne odnose, ali na dobrom su putu da to konačno riješe. “Otok znanja“ neprofitna je ustanova i osnivačima teret oko nogu, jer su samo za inicijalni ulog i plaćanje kamata kredita za kupnju hotela do sada uložili ukupno šest milijuna kuna. Za preživljavanje i pripremu sezone podigli smo nepovoljni kredit uz kamatu od 15 posto, ali tada jedino mogući, uz moju suglasnost kao člana NO-a. Sreća da je Huges htio ući u suvlasništvo i sva planirana ulaganja.
No, na Markotino inzistiranje, Huges je pristao vratiti hotele državi, što Laucu i meni nije drago jer želimo da projekt ipak zaživi. Na kraju priznajemo poraz, a država će po istoj cijeni dobiti neopterećenu imovinu koju smo od nje preuzeli i dalje vraćati kredit PBZ-u koji ima založno pravo na dionice − izjavio je Siniša Grgić i dodao da je 2008., ako se izuzmu ulaganja i krediti, završila s “pozitivnom nulom“, dok je 17 milijuna kuna dug osnivačima, a ne poslovni gubitak.
− Uz toliku pozajmicu i gubitak, pitam se je li pozajmica uzeta iz nemoralnih pobuda i koga je Uprava tada zastupala. Do sada sam zbog nebuloza dva puta bio u Vladi RH, na poziv ministra Polančeca, gdje mi je rečeno kako je nakon konzultacija s DORH-om zaključeno da je na Koločepu državi ugrožen interes. Stoga inzistiram na tome da se imovina vrati državi, ali povrat predugo traje i to frustrira. Ne bi bilo dobro da netko iz inozemstva beskrajno dobrim otočanima drži lekcije o turizmu i pritom ima skrivene pobude − uzvraća Markota.
Ahmet KALAJDŽIĆ/EPEHA
‘Nekretninski scenarij’
− Poduzet ću sve za legitimno i transparentno rješenje jer inače prijeti “nekretninski scenarij“, po kojemu se “Hoteli Koločep” uništavaju, a otok preseljava te će postati platforma za ekskluzivna ladanjska imanja imućnih pojedinaca kojima bi imovina vrijedila 20-ak puta više nego hoteli. Držim da je legitimni interes države spriječiti nezaposlenost, stečaj i depopulaciju otoka, čemu vodi taj scenarij. Otočani se osjećaju zbunjeno i prevareno, a Hugesa nisam upoznao niti je sa mnom kontaktirao. Moji bivši partneri prodali su mu svoje udjele te pozajmili i tko zna kako potrošili novac. To je ruganje javnosti, ali i bahatost − kaže Markota.
|