Skupina talijanskih turista, koja je u nedjelju razgledala znamenitosti dubrovačke povijesne cjeline, bila je neugodno iznenađena i preplašena kada se s Kabužićeve (Kabogine) palače u Bandurevoj 3 u Pustijerni počelo odronjavati kamenje.
Iako su sa starog zdanja otpadali poveći komadi kamenja, turisti su, na sreću, prošli bez ozljeda, no za njih je, kako su kazali, obilazak dubrovačkih znamenitosti time bio završen. To je već drugi odron s palače u svega dva tjedna, a prvi put je kamenje palo po dječaku koji je pukim slučajem prošao samo s lakšim ozljedama glave.
Na novinarske upite tim povodom ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Ivanka Jemo kazala je kako je, zbog visokih troškova koje bi zahtijevala obnova, palača predana na skrb Gradu. Dodala je i kako je institucija kojoj je na čelu, po nalogu gradskih vlasti, spremna žurno postaviti zaštitnu skelu koja bi spriječila da mogući odroni ozlijede prolaznike.
Prošloga je tjedna taj problem aktualiziran i na sjednici Gradskog vijeća, kada je vijećnik Đuro Market, u ime građana Pustijerne, gradskoj upravi postavio pitanje što će poduzeti da se spriječe odroni te o planovima za obnovu te zgrade.
Zbog stanja u kojemu se palača već godinama nalazi, mnogi su iznenađeni podatkom da je riječ o zdanju poznatom, među ostalim, i po tome što je polovicom 16. stoljeća u njemu Marin Držić prvi put izveo svoju “Novelu od Stanca”, i to na piru Kabogine kćeri Anice.
Zapušteni objekt, čija je statika poprilično ugrožena, a unutrašnji zidovi vlažni, prijeti i okolnim zgradama čiji su vlasnici uložili poprilične svote u njihovu obnovu i održavanje. Na stanje toga i drugih zdanja u Pustijerni već godinama uzaludno upozoravaju stručnjaci i građani.
U godinama nakon potresa 1979. godine Pustijerna je dijelom iseljena, često i mimo volje stanovnika, zbog neostvarenih planova da se tamošnje palače i stambene zgrade preurede u turističke objekte visoke kategorije. Novi zakoni nakon osamostaljenja Hrvatske dodatno su zakomplicirali složena vlasnička pitanja, a skupa obnova i druge okolnosti obeshrabrili su sve dosadašnje gradske uprave da nešto naprave s vrijednim palačama.
Čini se da ni odroni kamenja s palače zadnjih tjedana ni apeli građana, vijećnika i medija nisu pridonijeli da odgovorni konačno nešto poduzmu, pa makar to bilo samo postavljanje zaštitne skele ili tek upozorenje da prolazak tim predjelom može biti i te kako opasan.
Anet Marunić-Lisičić / EPEHA