Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar

Žužul škarta Bellea. Neka ga sad Hajduk dovede ka veliko pojačanje, pa će nakon tri miseca raskinit ugovor. Dino, Spinut

Kako poslati komentar

Dubrovnik

Objavljeno 10.06.2013. u 13:31

pravna bitka

Lokacijska dozvola za žičaru ipak nije poništena

ŽELJKO TUTNJEVIĆ/CROPIX
Obitelji kojima “Atlasova” žičara, preciznije žičara tvrtke “Excelsa nekretnine”, prolazi nad glavom i tridesetak puta dnevno dobile su spor na Visokom upravnom sudom, koji je priznao pogrešku države u postupku izdavanja lokacijske dozvole za ovaj projekt prije osam godina.

Presudom je posve jasno kako su tadašnji Ured za izdavanje dozvola u Dubrovniku, a poslije i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 2010. godine, posve pogrešno tvrdili da je riječ o jednostavnom objektu, a ne složenom.

Tom su tvrdnjom glatko isključili vlasnike kuća pod žičarom iz postupka izdavanja dozvola. Iako je Upravni sud još 2010. odlučio u korist tih obitelji, odgovorni su samo slegnuli ramenima. Stoga je Visoki upravni sud u travnju ove godine presudio i poručio: Dužni ste pridržavati se stava ovog suda!

Iz Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša kažu da ne komentiraju presude Upravnog suda.

− Presudom Upravnog suda nije poništena lokacijska dozvola, nego se poništava zaključak prvostupanjskog tijela kojim se odbacuje prijedlog za obnovom postupka izdavanja lokacijske dozvole. To znači da prvostupanjsko tijelo mora provesti obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole − kaže glasnogovornica Đurđića Čočić.

Obitelji Haklička, Arsete, Dželetović, Hadžiahmetović, Hadrović, Gojavić, Bašić, Anke i Nade Ljumović, Kvestić i Knežević zahtijevale su još 2005. godine pravo da budu stranke u postupku pri izdavanju dozvola za žičaru. To im je pravo Visoki upravni sud dao i pritom potvrdio da je žičara složena građevina s donjom i gornjom postajom povezanima čeličnom užadi postavljenom na potpornim stupovima. I nakon presude, kaže Antica Dželetović, nadležne institucije i dalje govore samo o dozvoli za gornju postaju žičare.

− Opet nešto mute − kaže pa dodaje:

− U ratu nam je sajla žičare pala na kuću. Svi su pobjegli u Revelin, a sin, muž i ja ostali smo u kući. Bio je to strašan tresak, mislila sam da se nebo ruši. Ova nova žičara ne buči, modernija je, ali jako je neugodan osjećaj kad vam stalno nešto ide iznad glave.

− Oni koji žive ispod žičare naknadno su se javili da žele biti stranke u postupku i onda je njihov prijedlog odbačen. To je rješenje palo, ali lokacijska je dozvola cijelo ovo vrijeme na snazi. Opet rješavamo obnovu postupka, ostajemo pri tome da smo ih saslušali, a dozvola i dalje ostaje na snazi − kaže pročelnica Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika Silva Vlašić.

Antica Dželetović tvrdi suprotno, pa kaže da nije imala priliku dati primjedbu tom upravnom odjelu.

− Žalitelji su i prošli put imali priliku reći što hoće. Ali što oni apostrofiraju? Oni žele obnovu postupka izdavanja lokacijske dozvole, a obnovom postupka ne dira se lokacijska dozvola dok ne vidimo te njihove stavove. Na kraju, iz svega se iščitava da oni žele naknadu štete, a to nije predmet ovoga postupka. Nisu dali nove činjenice. Ne znam kako je to nakon toliko godina palo na Upravnom sudu, jer Ministarstvo je ranije sve bilo potvrdilo. Čak i da je lokacijska dozvola poništena, imaju šansu sve legalizirati − kaže pročelnica Vlašić za investitora “Excelsa nekretnine”.

Direktor “Excelsa nekretnina” Anto Rusković misli da nema opravdanih razloga za poništenje lokacijske dozvole, jer je navedena odluka Visokog upravnog suda donesena zbog proceduralnog pitanja. Ovih dana bit će potpisano novo rješenje kojim se lokacijska dozvola potvrđuje, pa ispada da su obitelji koje žive ispod žičare uzalud utrošile energiju, a sudovi vrijeme i znanje. Nikome nije palo na pamet uputiti im ni ispriku.
SILVIA RUDINOVIĆ

Zahtjev za naknadu štete

Direktor “Excelsa nekretnina” Anto Rusković kaže da je svojedobno jedna od osoba koja se nalazi na popisu žalitelja u ovom predmetu tražila naknadu štete procijenivši kako će joj vrijednost nekretnine pasti za 10 posto. Zahtjevu nisu udovoljili jer vjeruju da nije temeljen na pozitivnim propisima, pa se pitaju kako bi građani reagirali kad bi svaki investitor koji susjednim nekretninama podigne vrijednost zatražio dobit od njihovih vlasnika.



Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Trenutno nema komentara!