Najtraženiji Dalmatinac profesor matematike

Dalmacija vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike.

Na Zavodima za zapošljavanje u četirima dalmatinskim županijama taj se kadar gotovo može izbrojiti na prste jedne ruke, zbog čega škole imaju problema s organiziranjem nastave.

Najgore je stanje u Zadru, gdje je početkom godine profesora matematike tražilo 15 škola, ali na Zavod se već nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stručnjak koji bi mogao ili želio predavati u školi.

− Svakih pet mjeseci raspisujemo natječaj, ali nitko se ne javlja. Nakon što su nam dva profesora otišla u mirovinu, sada tražimo nekoga na pola norme, ali javljaju nam se diplomirani inženjeri prometa ili strojarstva, što nije po pravilniku i ne možemo ih primiti − kažu u zadarskoj Tehničkoj školi.

Još je gore u osnovnim školama, gdje će stanje uskoro postati dramatično jer u mirovinu odlazi još osam učitelja matematike. Kako ih nema tko zamijeniti, škole se snalaze na različite načine, pa matematiku predaju učitelji razredne nastave, a nije rijetkost da na to mjesto uskaču učitelji povijesti ili geografije.

U Osnovnoj školi Bartola Kašića matematiku predaje profesorica povijesti i grčkog jezika.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, s obzirom na to da se u Splitu nalazi Prirodoslovno-matematički fakultet, problem je manje izražen nego u ostalim dijelovima Dalmacije, no i splitske škole muku muče s profesorima matematike. Slobodna mjesta po raspisanim natječajima, kako napominje Renato Jerončić, analitičar u splitskom Zavodu za zapošljavanje, popunjavaju inženjerima matematike ili još češće onima tehničke struke, uglavnom inženjerima elektrotehnike.

Samo jedan nezaposlen

− U prošloj godini ukupno se tražilo 85 profesora matematike, a većinom se radilo o zamjenama. Na ta se mjesta zaposlilo 19 profesora iz naše evidencije, a ostala su mjesta popunjena inženjerima − kaže Jerončić.

− I u najjužnijoj županiji za ta zanimanja vlada veliko zanimanje, pa tako na dubrovačkoj burzi rada trenutno nema ni jednog profesora fizike. Nakon nekoliko godina, trenutno bilježimo jednog nezaposlenog matematičara, no riječ je o mladoj osobi za koju vjerujemo da će brzo naći posao u struci − kaže Slavica Prkačin, savjetnica za zapošljavanje.

Kad je o riječ o zapošljavanju profesora informatike, dodaje, škole ih najčešće nalaze među završenim studentima tehničkih fakulteta, kojizatim polažu pedagošku grupu predmeta na nekom od filozofskih fakulteta u zemlji.

− S porastom broja naših učenika, trebali smo i više profesora matematike, kojih sada zapošljavamo četvero. Nije bilo lako doći do novih kadrova, no imali smo sreću da su se dvije nekadašnje učenice naše Gimnazije, a sadašnje profesorice matematike koje su radile u Zagrebu, pristale vratiti u Dubrovnik i zaposliti u našoj školi − kaže ravnateljica dubrovačke Gimnazije Katja Radović.

Slično je i s profesoricom fizike koja se s obitelji doselila u Dubrovnik i pridružila dvama kolegama iz tog predmeta, dok je za informatiku angažiran inženjer elektrotehnike.

− Zadovoljni smo što, za razliku od nekih drugih škola u zemlji koje su prisiljene zapošljavati i studente, imamo zaposlene kadrove koji su u potpunosti kvalificirani za posao koji obavljaju − dodaje ravnateljica Radović.

Mogu birati radno mjesto

U srednjim školama u Šibensko-kninskoj županiji, prema riječima dožupana Zorana Smolića, ukupno je 27 nestručno zastupljenih nastavnika, što je čak šest posto ukupnog nastavnoga kadra.

− U osnovnim školama situacija je daleko lošija, još drastičnija. Opet je najteže u istim predmetima kao i u srednjim školama, s time što je ovdje deficit i u informatici, pa čak i biologiji − kaže nam dožupan Smolić, objašnjavajući da se nedostatak stručnih nastavnika matematike, fizike ili informatike najčešće “krpa” inženjerima srodnih struka, uglavnom elektrotehnike ili strojarstva.

I u šibenskom Zavodu za zapošljavanje potvrđuju da onaj tko završi PMF može birati gdje će raditi.

Ne privlače ih ni stipendije Problem s manjkom profesora Grad Zadar pokušavao je riješiti stipendijama od 1000 kuna mjesečno za studij matematike i fizike, ali interes je vrlo slab. Javilo se samo troje maturanata koji su željeli studirati matematiku. − Na žalost, mladi se vrlo rijetko odlučuju za tehničke studije, pogotovo za zanimanje profesora matematike ili fizike, iako s tom diplomom imaju velike šanse odmah naći posao. To su teški fakulteti, a plaća koja im se nudi u prosvjeti i nije baš velika, pa radije odaberu inženjerski smjer − kaže Sandra Vukić sa zadarskog Zavoda za zapošljavanje.