Što je Marjan Splitu, Podstrani su stoljetni borovi Strožanca. Mi ih zovemo "Jadranska straža", što je sada pogotovo simbolično – gradeći priču govori nam Podstranka Maja Škaričić, koja nam se obratila u ime inicijative stanovnika te općine, udruženih kako bi spriječili devastaciju male oaze prirode na preizgrađenoj obali.
Dok se kroz privatne okućnice s Magistrale spuštamo prema moru, objašnjava nam kako nedaleko postoji javni put do šume, koji će njezinom prodajom izgubiti smisao, pa će pristup moru "nesretnicima" koji ne žive u prvom redu kuća biti još teži.
Zalazak sunca
– Cili se Strožanac kroz tu šumu spušta na more. Kilometrima nema takve hladovine. Sva dica budu ovdje i svi stari – govori nam dok prolazimo uz zjog za balote, smješten u sjeni visokih stabala s pogledom na Stobreč i pučinu.
– Da samo vidite zalazak sunca kroz ove grane – nastavlja zaneseno.
– Nisu ovi borovi opstali zato da bi ih netko posjekao i izgradio još jedan hotel. Ako to nismo dopustili sve ove godine, ne smijemo ni danas – govori nam Škaričić odlučno, naglasivši kako je sramota taj teren zvati građevnim, ma što pisalo u katastru.
– Općina bi ga trebala zaštititi, a ne prodati – zaključuje.
Stotinjak potpisa prikupljenih na ime peticije protiv gradnje u ovoj šumi, govori nam da, unatoč očitom manjku osjećaja za urbanizam, dio stanovnika ove općine ipak ima jednu svetinju. Riječ je o oko četiri tisuće četvornih metara zemljišta uz more, procijenjenog na 18 milijuna kuna, jedinom dijelu izvornog terena dalmatinskog priobalja u široj okolici, koji u sebi čuva posljednje obrise onoga što je nekad bio Mediteran. Kamene skale, suha zemlja, borovina i stijene, a podno njih mala šljunčana plaža, uokvirena kamenim gromadama. Na jednu stranu nabijeni niz privatnih kuća i hotela s dvorištima koja završavaju na uskoj betonskoj šetnici, a desno dvometarska ograda koja ostatak šume čuva za privatne vlasnike.
Da je riječ o slasnom zalogaju, ne negira ni prozvani načelnik Mladen Bartulović, koji ipak smatra da cilj opravdava sredstva.
– Općinsko se vijeće još 2003. godine složilo da će se tim terenom platiti uređenje obale, dakle i prije mog mandata. A sve smo formalizirali 2013. godine, kada smo počeli s izradom projekta uređenja – objašnjava nam dok otvara podeblji fascikl, pa listajući s dvojicom pročelnika izdvaja plan nove obale.
Rastvorivši ga preko nekoliko stolova, pokazuje nam gdje se planiraju stabla, a gdje dječje igralište.
– Znam ja dobro da su balote dio kulture stanovnika Podstrane, pa ćemo im nadoknaditi one koje gube na Jadranskoj straži, a bit će i novih dječjih igrališta – objašnjava spremno.
Sam je projekt, kaže, plaćen 2,6 milijuna kuna, a izradio ga je Građevinski fakultet, te predviđa uređenje 5,6 kilometara šetnice i šljunčane plaže, sa svim pratećim sadržajima, te priključak na sustav kanalizacije preostalim kućanstvima, a na sebe veže i uređenje prometne infrastrukture te uvođenje pješačkih prijelaza koji bi trebali omogućiti pristup korisnicima koji pristižu s gornje strane opasne prometnice.
– Našim sumještanima želimo osigurati svu potrebnu infrastrukturu, a kao turističkoj destinaciji, plaže su nam prioritet. Pozivam ih na strpljenje jer se ovo radi samo radi njih. Prvenstveno kako bismo odvojili javno od privatnog i kako im više nitko ne bi mogao reći da se kupaju na njegovu zemljištu. Borovi Jadranske straže kupit će mnogo više borova na novoj obali, masline, tamarise i drugo zelenilo – ističe načelnik, koji smatra da će nova obala višestruko nadoknaditi izgubljeno.
– Takve krasne plaže možete pronaći bilo gdje na svijetu, od Španjolske do Zimbabvea – zabrinuto će, međutim, Maja Škaričić, nazivajući ih uniformiranima i umjetnima.
 |
| Načelnik i pročelnici na karti su nam pokazivali kako će divna biti njihova nova obala |
– Osim toga, tko kaže da će im se ta silna stabla uopće primiti? Nisu li sadili palme na onom pustom prostoru uz ušće Žrnovnice, isto slijedom nekog projekta? A dobili smo beživotne stupove na vjetrometini i žegi – govori nam nerado se prisjećajući relativno svježe uređenog terena na početku Podstrane.
– U golom, nasutom šoderu malo što može preživjeti, osim suncobrana i ležaljki – zaključuje rezignirano.
Na licu joj se zatim opet nasluti osmijeh pa nastavi:
– Jadranska straža je jedinstvena, u Podstrani više nema ničeg sličnog, a oni te stijene žele poravnati i nasuti betonom. I to u vremenima kada se u cijelom svijetu, više nego ikad, govori o zaštiti šuma i održivosti ekosustava. Sramota je lokalnih vlasti da je sami ne pokušavaju zaštititi, nego je rasprodaju. I nju i svoj obraz! – ističe Škaričić, navodeći kako je projekt izrađen da opravda korupciju i mešetarenje po obali.
Prodaju srce
– Tajkuni da se zavuku u šumu, a sirotinja na brisani prostor i pakao betona – zaključuje zabrinuto kimajući glavom.
I lokalni zeleni iz udruge "Eko-Sita" smatraju da se ova "žrtva" treba dodatno razmotriti. Kako navodi Ivanka Žaper, predsjednica udruge, lokalnim su se vlastima obratili s prijedlozima da zaustave prodaju tih parcela, te im dostave svu vezanu dokumentacija, kao i da na temu njihove prodaje organiziraju javnu tribinu.
– Jednom kada se takvo što proda, više nema povratka. Nadam se da će u Općini imati sluha i interesa da sve u miru rasprave s građanima – kazala je ističući važnost ove jedinstvene cjeline.
– Jadranska straža je pod šumom i uz more pa se tu spajaju dvije biocenoze, što to područje čini iznimno dragocjenim. Moje je mišljenje da su to pluća mjesta. Hotela ionako imamo četiri na potezu od jednog kilometra, a gradi se i peti. Ne možemo prodati srce da bismo dobili nogu – istaknula je ova aktivistkinja, predlažući parcijalno uređenje obale kroz EU fondove i prihode iz turizma.
Slaba prezentacija
– Zemljište je građevno i u vlasništvu je Općine Podstrana, a svi vijećnici jednoglasno podržavaju njegovu prodaju u korist uređenja obale – inzistira načelnik Bartulović, navodeći kako je projekt uređenja javnosti predstavljen još 2013. godine, no bez zabilježenog interesa, za što su, kaže, dijelom i sami krivi.
– Nismo se dovoljno prezentirali, priznajem. No, odgovorno tvrdim da će nova obala biti najljepša i najbolja u Dalmaciji, ako ne i na cijelom Jadranu, te smatram da je investicija opravdana. Dio sredstava, otprilike dva milijuna kuna, pokušavamo ostvariti kroz EU fondove, a spreman sam i dignuti kredit ako natječaj kojim slučajem ne prođe – zaključio je načelnik.
'Fali nam tek dio crte razgraničenja' Za projekt uređenja obale nedavno je ishođena građevinska dozvola, a nedostaje im tek dio crte razgraničenja pomorskog dobra koji se definira od strane povjerenstva za granice Splitsko-dalmatinske županije, a koje očekuju do kraja mjeseca, te za koje tvrde da se ne odnosi na predio Jadranske straže, gdje je, navode, sve jasno. |