StoryEditorOCM
Dalmacijaspustilo se brdo

Bijes na Majdanu: "U sanaciju su stukli 23 milijuna, a nas jedna kiša zatrpala"

Piše PSD.
14. rujna 2012. - 22:19
Niti dva tjedna nakon što je postala pravomoćna uporabna dozvola za lokaciju Mravinačke kave na kojoj se kroz investiciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sanirao azbestno-cementni otpad iz vranjičke tvornice “Salonit”, kiša je odnijela dio te zemlje i materijala, te zatrpala ulicu Put Majdana, na predjelu Majdan u Solinu, od ulaza u “Transport-commerce” do obližnjih stambenih zgrada.

Uukupna vrijednost sanacije Mravinačke kave iznosi 23 milijuna kuna.

Razbilo mu BMW

- Ovdje je jutros bio živi užas! Nikad ovako! Na pojedinim dijelovima ceste bilo je skoro metar blata i žala, nisi mogao izići vozilima iz dvorišta, a niti bez čizama preko kućnog praga – vele nam redom Majdančani. Redom nam se predstavljaju: Dragica Jeremić, Milena Čavka, Mira Barać, Olga Kojundžić, Miljenka Perišić, pa obitelji Odža, Sabljić, Ćorić, Žaja, Balov, Purić, Šalov...

Kada smo stigli na teren, djelatnici Županijskih cesta Split već su pomalo počeli raščišćavati cestu, no još je bager imao puno posla i uz kraj gurao velike hrpe odronjene zemlje. Zatekli smo i Hrvoja Perkovića iz Klisa kako u moru toga blata traži registracijske pločice svoga BMW-a, potvrđujući kako je ovdje jutros bio veliki krkljanac, jer su i šleperi, kaže, ostajali na cesti.

- Svako jutro vozim ovuda do posla na Stinicama, al’ nikada nije bilo ovako strašno. Razbilo mi plastiku od registracije, svitla se napunila vodon, retrovizori se slomili, pa zaštita od motora... Ima sigurno dvi-tri iljade kuna štete – govori Hrvoje. Čiste i radnici poduzeća ispred svojih ulaza, ljudi ispred kuća, a neki su i bosi u glibu, jer im je, govore, lakše oprati noge nego cipele.

‘Stigao i azbest’

- Stanujemo ovde, neki već i 40 godina, i nikad se ovako nešto nije dogodilo. Počelo je otkad se ovdje počeo odlagat taj otpad. Samo je ove godine nakon kiše tri puta poplavilo, no ovaj put je bilo najstrašnije. Zato i tvrdimo da je kriva loše sanirana kava, a sigurno je s odronima zemlje do nas stigao i azbestni otpad – strahuju mještani.

- Nama u prizemlju su voda i blato došli skroz do praga – govore nam Milena Čavka i Miljenka Perišić dok su im u rukama biduni, sići i metle kako bi počistile ispred svoje zgrade.

- Jutros je zaista bilo strašno, ne možeš na posal, u likara, u vrtić, ima tu i ljudi koji su invalidi, ma šta da vam govorimo. Moga je ovde jutros plovit brod – kazuju svi redom ogorčeni na ovakvo stanje.

- A, ako se ovo dogodi još jedan put, blokirat ćemo cestu. Puste se pare u ovaj projekt slile, a jedna kiša odnese sve – zaključuju naši sugovornici. Najgore je ipak prošla obitelj Čavarušić kojoj je kuća odmah uz rubove kave.

- Ma, puna nam je kapa svega – hvata se za glavu Franka Čavarušić. Dolazili pusti stručnjaci, uvjeravali nas da smo zaštićeni, da je to sve lipo uređeno, da su oborinski kanali riješeni. A vidi sad, odnilo nan vrtal, zatrpalo sanitarni čvor, sadržaj crne jame vratilo u kuću, sve je začepljeno od blata - pokazuje nan nizbrdo Ljubo Čavarušić.

Bojimo se da nas jednog jutra samo ne zatrpa – vele oni. Na putu nizbrdo od kave u mulju plivaju i pome, tikvice, kupus, blitva... To su vrtli obitelji Balov i Marjana Žaje.

- Lako je za blato, samo nas je straj ima li i azbesta unutra – nadodaju oni vapeći za pomoć.

Piše Mia Seartić
Snimio Paun Paunović / Cropix 

Gradonačelnik na terenu

I solinski gradonačelnik Blaženko Boban je, veli, tijekom jutra bio na terenu u Majdanu. - Obilne kiše pokazale su određene nedostatke u realizaciji projekta sanacije Mravinačke kave. O tome smo obavijestili investitora - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te očekujemo njihovu brzu reakciju, a mi ćemo u suradnji sa Županijskom upravom za ceste u što kraćem roku sanirati ulicu – kazao nam je Boban.

Vegetacija se nije ukorijenila

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost navode: “Nema opasnosti za zdravlje ljudi okolnog područja, jer površinsko ispiranje zemlje po nasipima ne sadrži u sebi čestice azbesta. Naime, azbestno-cementni otpad je stabiliziran tekućim betonom, prekriven geosintetičkim materijalima te zatrpavan kameno-zemljanim materijalom u slojevima debljine od 5 do 18 metara. Nedostataka u projektu ili izvođenju radova nema. Napominjemo da je trenutni problem kratkih jačih oborina površinska erozija zemljanog materijala dok se vegetacija predviđena krajobraznim uređenjem jače ne ukorijeni i poveže čestice tla u homogenu strukturu - zaključuju iz Fonda. Inače, prema projektu IGH sanaciju je provela tvrtka “Eurco” iz Vinkovaca koja je odabrana na javnom natječaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. travanj 2024 07:06