 |
Carranza se rijetko pojavljuje u javnosti pa je manje
poznat od drugih bogataša |
Najbogatiji čovjek svijeta nije Meksikanac
Carlos Skim Helu, kako to tvrdi najnovija top-lista svjetskih milijardera američkog magazina Forbes. Postoji veći bogataš i od njega, samo se o njemu manje zna. On je, kako piše švicarski list “20 Minuten” pozivajući se na latinskoameričke izvore, “kralj smaragda”, Kolumbijac
Victor Carranza.
Na ovogodišnjoj Forbesovoj listi prvi je meksički telekomunikacijski magnat Helu s imetkom od 53,5 milijardi dolara. On je s prvog na drugo mjesto potisnuo osnivača Microsofta Billa Gatesa, a treći je investicijski guru Warren Buffet. No, Carranza ima veći imetak od Helua, premda je teško precizno utvrditi koliki je njegov imetak jer je veliki dio njegova bogatstva nastao u sivoj ekonomiji ili čak u organiziranom kriminalu.
Carranza, koji se nerado pokazuje u javnosti, tvrdi da je njegova kolekcija dragoga kamenja toliko velika da je ne bi mogao kupiti ni Bill Gates. Najskuplji njegov smaragd teži je od dva kilograma. Ni u Kolumbiji ni u okolnim zemljama nema dvojbe da je Carranza bogatstvo stekao na nezakonit način.
S njegovih smaragda, kako piše autorica knjige o Carranzi Jeanette Erazo Heufelder, kapa krv. Poznat je po brutalnosti, na njegovu je imanju slučajno otkrivena čak i masovna grobnica, ali policija nije našla dokaze, ako ih je uopće i tražila, za to da je vlasnik imanja kriv za smrt tih ljudi.
 |
| Smaragdi su na cijeni zbog svoje rijetkosti i ljepote |
Pojavila se i sumnja da se kod Corranze organizira obuka mučenja. Prema svemu se čini da neslužbeno najbogatiji čovjek na svijetu održava vrlo dobre tajne veze s kolumbijskim desničarskim paravojnim skupinama. Zbog uzgoja i trgovine drogom proveo je četiri godine u zatvoru u Bogoti, od 1998. do 2002., no pušten je zbog nedostatka dokaza.
Uza sve navedeno, rudari zaposleni u njegovim rudnicima Carranzu jednostavno obožavaju, što nije ni čudo kad se zna da on na području s 50-postotnom nezaposlenošću zapošljava 50 tisuća ljudi. Carranza praktički ima neograničenu vlast u regiji iz koje se kolumbijska vlada povukla nakon građanskog rata 1948. − 1963. godine. U praksi to znači da ne plaća nikakav porez te da nitko ne kontrolira njegovo poslovanje.
milan lazarević