Hrvatske banke protive se uvođenju posebnog poreza na aktivu banaka. Radi se o porezu solidarnosti čije uvođenje, po uzoru na austrijski primjer, predlaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivan Lovrinović.
 |
| Bankari prijete većim kamatama / Tea Cimaš/CROPIX |
Rezultat provođenja takve ideje u Hrvatskoj bio bi, smatra glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević, dodatno povećanje fiskalnog opterećenja privatnog sektora, što bi smanjilo konkurentnost privatnog sektora i otežalo proces izlaska iz recesije.
Također, dodaje, zaustavio bi se proces snižavanja kamatnih stopa na kredite. Starčević tvrdi kako se ideja o uvođenju posebnog poreza za banke javila u onim državama koje su aktivno sudjelovale u spašavanju banaka kojima je za vrijeme krize prijetio rizik od insolventnosti i bankrota kao što je to činila Austrija.
- Zbog važnosti takvih banaka za stabilnost financijskog sustava, te države su se odlučile na intervenciju kojom su ih stabilizirale - kaže Starčević.
On dodaje kako je sa stajališta države koja je usmjerila značajna sredstva u održanje poslovanja posrnulih banaka postavlja logičan zahtjev za oduzimanje dijela dobiti banaka nakon oporavka koji bi se koristio za formiranje stabilizacijskog fonda iz kojega bi se financirale intervencije u budućim krizama financijskog tržišta.
U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju kako sve treba promatrati u kontekstu lokalnog gospodarskog okruženja te također ističu kako je Austrija u razdoblju krize pomogla svoje banke zbog čega može opravdano tražiti i nešto zauzvrat.
Dodaju također kako u Hrvatskoj, zahvaljujući nizu razloga, nije niti došlo do financijske krize.
- U drugim zemljama države su pomagale banke, a kod nas su upravo banke unošenjem svježeg kapitala na vrhuncu krize pomogle normalno funkcioniranje države - ističu iz HUB-a te dodaju kako je upravo sada krajnje vrijeme da politika poduzme odlučne poteze za zdrave temelje gospodarstva.
mirjana ćuk
Porez od 865 milijuna kn
Prokurist u Splitskoj banci Tomislav Krpan pojašnjava kako plaćanjem poreza na dobit banke već pridonose izlasku iz krize - ove će godine na ime poreza na dobit po stopi od 20 posto banke uplatiti oko 865 milijuna kuna.
Krpan također smatra kako ne postoji niti jedan razlog zašto bi se banke diferencirale od ostalih uspješnih kompanija jer ne ostvaruju ekstraprofit.
|
Zarada 27 posto manja
Iz HUB-a demantiraju napise prema kojima su domaće banke u prošloj godini imale pet milijarda kuna dobiti. Banke su 2009. godinu, ističu iz HUB-a, završile s 3,439 milijarda kuna dobiti, što je gotovo 27 posto manje nego u 2008.
Dodaju također kako će, unatoč padu dobiti i pogoršanju njenoga odnosa prema uloženom kapitalu, dobit banaka u ovoj godini biti dovoljna za pozitivno poslovanje i formiranje potrebnih rezervi za problematične plasmane.
|