prođe li u saboru zakon koji se ‘kuha’ cijelo desetljeće, turističke tvrtke počet će plaćati korištenje državnih i gradskih kvadrata
 |
| Vlasnicima hotela i kampova sprema se nova obveza / Goran Šebelić / CROPIX |
Usvoji li Sabor na sljedećm zasjedanju Konačan prijedlog zakona o turističkom zemljištu koji je Vlada RH nekidan uputila u drugo čitanje, bit će to kraj najdugovječnije zakonske sage u Hrvatskoj koju pet manadata ministara turizma rješava cijelo desetljeće!
Budući da će se tim zakonom riješiti i pitanja naknada za korištenje oko sto milijuna metara četvornih turističkog zemljišta u okruženju hotelskih kompleksa i turističkih naselja te kampova, trećina tako prikupljenih sredstava ići će u Državni fond za turizam, čime bi se sadašnja „turistička blagajna“ gotovo udvostručila.
U sjeni dugo čekanog zakona kojim će konačno biti definiran vlasnički status turističkog zemljišta kao državnog, odnosno gradskog ili županijskog koji samo na koncesiju od 30 godina i uz naknadu po „kvadratu“ mogu dobiti turističke tvrtke, prolaze njegove odredbe koje bi za turističku infrastrukturu mogle godišnje donijeti i do 50 milijuna eura.
Kada se zna da je cijeli ovogodišnji proračun za promidžbu hrvatskog turizma tek 30 milijuna eura, jasno je da su to za turističko gospodarstvo iznimno velika sredstva. Ona se, po Konačnom prijedlogu zakona, prikupljaju od naknada za korištenje zemljišta u kampovima i oko hotela i idu u Fond za turizam, a još uvijek se samo spekulira o kolikoj naknadi će biti riječi.
Naknada jedan euro ili kuna
Dok je Vlada potiho spominjala iznos od jednog eura po „kvadratu“ za oko stotinu milijuna metara četvornih, sadašnji korisnici iz hotelskih tvrtki i kampova predlagali su da to bude – jedna kuna. No, u oba slučaja radilo bi se o desecima milijuna kuna ili eura za unapređenje turističke infrastrukture.
Državi ide 60 posto
- Vlada će u zakonskom roku donijeti uredbu kojom će se odrediti visina naknade, i to nakon procedure detektiranja zemljišta, određivanja njegove buduće namjene, definiranja čestica i konzultacijama sa svim strukovnim udrugama. Naravno da se neće raditi o linearnoj naknadi, nego bi jedan njezin dio bio fiksni, dok bi varijabilni dio naknade ovisio o prihodima i poslovanju gospodarskih subjekata.
Jasno je da se nakon 19 godina korištenja zemljišta bez ikakve naknade ona mora početi plaćati – kazao nam je Robert Pende, pomoćnik ministra turizma. A naknada će se, prema Zakonu, dijeliti tako da država uzme 60 posto od naplaćene koncesije, a lokalna i županijska razina 40 posto. Istovremeno će samo država tako ubrana sredstva izdvajati na račun novoosnovanog Vladina Fonda za turizam čija sredstva se mogu koristiti, kako predlaže Zakon, samo za razvoj turističke infrastrukture.
Lokalna zajednica raspolagati će njima kako želi. Sabor bi uskoro trebao staviti točku na do sada nedefiniranu priču o turističkom zemljištu, ako ga vlasnici hotela i kampova, kako to najavljuju, ne zaustave i sve ne vrate na treće čitanje. Značilo bi to ulazak u drugo desetljeće neuspješnih pokušaja donošenja zakona o turističkom zemljištu.
RUŽICA MIKAČIĆ
Sve u rukama lokalnih vlasti
Turističko zemljište kojim su se koristila turistička poduzeća postaje vlasništvo lokalne uprave koja ga nema pravo prodavati nikome osim turističkoj tvrtki kojoj će služiti za korištenje postojećih objekata.
Lokalna uprava može turističkoj tvrtki koja ima zemljište u koncesiji omogućiti i gradnju na njemu, ako je to u skladu s urbanističkim i prostornoplanskim dokumentima.
Time se lokalnoj i županijskoj razini daje mogućnost suodlučivanja i odgovornosti u razvojnim planovima na svojem području.
|
Tko je krojio zakon
2000. - Pave Župan-Rusković, Veljko Ostojić
2004. - Božidar Kalmeta
2006. - Ana Lovrin 2008. Damir Bajs
2009. - Ivan Šimonović
|