mali i srednji poduzetnici željni znanja kako doći do novca za poslovanje
 |
| Više je izvora financiranja / Elvir Tabaković / CROPIX |
Konferencija ”Financiranje i poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj” u utorak je, na zadovoljstvo i iznenađenje organizatora Hrvatske gospodarske komore, privukla izuzetno velik broj malih i srednjih poduzetnika (MSP).
To, kako se u razgovoru s nekim poduzetnicima pokazalo, nije neobično jer su, kažu, na konferenciju došli kako bi čuli o mogućnostima koje im se nude u borbi s krizom i nelikvidnošću, najvećim problemom te skupine gospodarskih subjekata. Inače, malo i srednje poduzetništvo čini 99,5 posto gospodarskih subjekata koji zapošljavaju oko 66 posto ukupno zaposlenih.
U sklopu programa kreditiranja koje nudi Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), prema riječima voditeljice MSP-a pri HBOR-u Jadranke Mršić-Hebrang, najtraženiji su krediti za poboljšanje likvidnosti poduzeća. HBOR takve kredite nudi za podmirenje obveza prema dobavljačima, financijskim institucijama, te podmirenje drugih kratkoročnih obveza uz kamatnu stopu od sedam posto, pri čemu iznos kredita nije ograničen.
Osim toga, naglasila je Mršić-Hebrang, mjerama za olakšanje krize nudi se i kreditiranje trajnih obrtnih sredstava kod poduzeća s najviše 250 zaposlenih. Takav kredit nudi se uz rok otplate od dvije do pet godina, te kamatu u iznosu četiri do šest posto.
HBOR provodi, navela je Mršić-Hebrang, ukupno 28 programa kreditiranja, od čega se 12 odnosi direktno na MPS. Što se poslovanja HBOR-a tiče, Mršić-Hebrang istaknula je da se očekivanja HBOR-a o 30-postotnom padu kreditne aktivnosti nisu ostvarila u 2009.
Naime, objasnila je, HBOR je u prvih devet mjeseci prošle godine izdao kredita u iznosu od 5,2 milijarde kuna, dok je u istom razdoblju ove godine izdano 4,8 milijardi kuna kredita te pad kreditne aktivnosti iznosi oko 7,8 posto.
Govoreći o mogućnostima financiranja poduzetništva iz sredstava EU-a, Ana Krvarić iz Središnjeg ureda za strategiju i koordinaciju fondova EU-a istaknula je da će veća izravna pomoć stići tek nakon ulaska u EU, budući da se većina sredstava koja nam je sada na raspolaganju koristiti za jačanje institucija na koje se malo i srednje poduzetništvo naslanjaju.
Napomenula je da su poduzetnici koji se bave poljoprivredom i proizvodnjom hrane mogli aplicirati za sredstva iz programa SAPARD.
Mirjana Ćuk
Puno se vremena gubi na papire
Adam Rendulić, direktor tvrtke “Arator” iz Vukovarsko-srijemske županije koja zapošljava 75 radnika, smatra da je sustav kreditiranja u teoriji dobro postavljen, međutim, problemi se, prema njegovu iskustvu, pojavljuju u papirologiji i realizaciji jamstava, zbog čega cijeli proces može potrajati i do godinu dana.
Njegova tvrtka povukla je, međutim, sredstva iz EU-ova fonda SAPARD te, smatra Rendulić, treba potencijalne korisnike tih sredstava upozoriti da cijeli proces nije dramatičan koliko se dramatičnim katkad predstavlja.
|