| Od medijskog oglašavanja najviše zarađuje televizija, tisak pa radio. Tržište postaje sve zahtjevnije te se sa što manje novca nastoji postići što više, rečeno je na Festivalu tržišnih komunikacija |
| Piše ivančica celevska / epeha |
Mnogo više mladih ljudi u SAD-u bolje prepoznaje lukove McDonald’sa nego križ kao simbol Crkve. Mnogo nam je važnije što kaže Prada nego Crkva. Kada imate neko pitanje, ne pitate vladu nego Google, a veza s računalom često je duža od veze s bračnim partnerom.
Tako je glavni kreativni direktor Interbrand Zintzmeyer&Luxa Andreas Rotzler dijagnosticirao stanje u kojem brandovi imaju moć mijenjanja svijeta na nedavno završenom Festivalu tržišnih komunikacija.
Pogled u budućnost
Rotzler je duhovito definirao branding riječima: “Kada spomenem apple (jabuku), mnogi ne pomišljaju na voće, nego na računalo”, ističući tako snagu industrije oglašavanja, što ima najveći rast u svijetu.
Ipak, brand neće dosegnuti veliku vrijednost bez oglašavanja, čak i ako ima visoku kvalitetu i dobru cijenu, pa se na ulaganjima u reklamu doista ne štedi, ali se i pomno prate učinci svakog potrošenog eura.
O iznosima se nerado govori u javnosti, pa su oni enigma i za najveće poznavatelje stanja na tržištu. Ostaju samo procjene da se u Hrvatskoj, rekli su marketinški stručnjaci okupljeni na FESTO-u, godišnje u oglašavanje ulaže između 370 i 500 milijuna eura.
Kako je istaknuo direktor manifestacije Edvin Jurin, najveći dio toga kolača odlazi na medijsko oglašavanje, u čemu najviše zarađuje televizija, tisak pa radio.
To tržište postaje sve zahtjevnije i sa što manje uloženog novca nastoji se postići što veće učinke. Pogled u budućnost, prema njegovu mišljenju, pokazuje da se tržišno komuniciranje, unatoč razvoju tehnologije, vraća na početak.
To znači da korisnik branda postaje njegov advokat i popularizira ga usmenom predajom. Kreativni direktor agencije Bruketa$Žinić Davor Bruketa misli da će budućnost oglašavanja biti organizirana na jasnim, jednostavnim i kreativnim idejama koje prenose poruku s jedne strane na drugu.
Zajednička kampanja 16 novinskih izdavača
Smjerovi razvoja televizije i tiska kao najvažnijih medija u prenošenju poruka posebno su zaokupili pažnju sudionika, pa su se čelnici javne televizije i komercijalnih televizija upustili u zanimljivu raspravu o digitalizaciji na koju su svi spremni, ali i ravnomjerniju raspodjelu oglašivačkog kolača od koje javna televizija dobiva najveći dio.
S druge strane, okupilo se i šesnaest hrvatskih novinskih izdavača koji zajedničkom kampanjom žele promijeniti percepciju u javnosti po kojoj tiskana izdanja nemaju budućnosti.
|