EU fondovi: na natječaj za tri radna mjesta javila se samo jedna djevojka

Je li Hrvatska spremna ušla u Europsku uniju, pitanje je koje često čujemo otkako je Lijepa naša kročila u europsku obitelj. Sudeći prema priči iz Šibenika koju donosimo, nije ni blizu. Evo o čemu je riječ. Grad Šibenik još je 18. rujna raspisao natječaj za tri radna mjesta na određeno vrijeme, odnosno tražili su troje mladih ljudi koji bi radili na projektima Barone, EU Direct i iNavis.

Na prvu, činilo se da će se mladi Šibenčani pojagmiti za tim radnim mjestima. Kad gle čuda, javila se samo jedna jedina Šibenčanka i, naravno, dobila posao i već radi u šibenskom EU-ovu centru otvorenom u rujnu!

Koji je razlog katastrofalnog odaziva Šibenčana? Jednostavan – ni svijećom se nije moglo pronaći kandidate koji bi udovoljavali uvjetima natječaja. Očito, kobna je bila stavka kojom se tražilo barem godinu dana iskustva u provedbi projekata EU-a. Pomislili smo i da je riječ o radnome mjestu za Mrsićevih 1600 kuna, pa da nije bilo atraktivno, ali prevarili smo se.

Skupa edukacija

– Riječ je o “standardnom” radnome mjestu, koje je samo vezano za određeno vrijeme jer smo tražili kandidate za točno određene projekte. Međutim, uvijek postoji mogućnost da ostanu raditi i na nekom drugom projektu ako se pokažu uspješnima. Istina, tražili su se ljudi koji su spremni odmah početi raditi jer nije bilo vremena za prilagodbu – objasnio nam je Matija Bumbak, pročelnik šibenskog Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, ujedno i voditelj gradskog EU-ova tima koji se pokazao dosta uspješnim u izvlačenju novca iz europskih fondova.

Epilog je ove priče da su dva radna mjesta ostala prazna, što je apsurdno u vrijeme visoke stope nezaposlenosti, kad svako otvaranje radnog mjesta dolazi kao mana s neba.

Dakle, Šibenik vapi za ljudima koji imaju iskustva na poslovima provedbe projekata EU-a. Očito plaćamo danak činjenici što se nije na vrijeme vodilo računa o sustavnoj edukaciji za poslove koji nas čekaju u EU-u.

– Ne treba trošiti vrijeme na rasprave tko je kriv za to, nego početi rješavati problem. Iskreno, edukacija je skupa ako u nju krenete individualno. Međutim, u to se trebaju uključiti privatnici, javni sektor i civilne udruge. Svi oni imat će priliku uzeti sredstva iz EU-ovih fondova i svi oni trebaju slati svoje djelatnike na edukaciju. Trebalo bi uključivati i nezaposlene. Primjerice, šibenski Zavod za zapošljavanje imao je jednu edukaciju na koju se javilo puno ljudi. No, kad je edukacija počela, broj ljudi drastično se osuo.

- Vjerujte, tek kad se počnu raditi EU-ovi projekti, vidimo koliko malo ljudi imamo u tom sektoru. Samo na području Šibenika u perspektivi bi 50-60, možda i 100 ljudi moglo raditi na takvim poslovima, a danas ih je samo petnaestak. Čudno je što ni privatni sektor nije uskočio u taj vlak. Pa mi na području Šibenika nemamo ni jednu konzultantsku tvrtku koja se bavi projektima EU-a. Bez obzira na sve, ja sam optimističan i vjerujem da će se priča oko ljudi koji su spremni raditi na provedbi EU-ovih projekata zakotrljati u pozitivnom smjeru – zaključio je Bumbak.

KREŠIMIR GULIN