− Godinama su nam obećavali, govorili da su osigurana sredstva, ali ništa nisu napravili pa je opskrba strujom iz dana u dan sve gora. Isporučuju nam lošu struju, zbog čega nam se kvare kućanski aparati. Daju nam proizvod s greškom, a naplaćuju kao da je vrhunske kvalitete. Žice koje vise i truli drveni stupovi ugrožavaju nam živote. Popravljajući dalekovod koji se stalno kvari, prošle je godine smrtno stradao jedan elektromonter.
- S ovog skupa šaljemo poruku HEP-u da više nećemo nasjedati na lažna obećanja. Ako za mjesec i pol ne počne izgradnja 35-kilovoltne trafostanice kod brane Peruča i rekonstrukcija niskonaponske mreže, kako je to u nedjelju na konferenciji za novinare u Sinju najavio direktor HEP-a Zlatko Koračević, mi sami ćemo, ova naša građanska inicijativa, početi “rekonstrukciju” dalekovoda i niskonaponske mreže. Pritom ćemo koristiti samo motorne pile. Ionako više trošimo za voštane svijeće nego za račune za struju. Možda nam poslije toga naprave struju – kazao je u ime okupljenih Miro Bulj.
Jedan Buljev sumještanin ustvrdio je da kod njega napon ne prelazi 180 volti, a izmjerio je, kaže, 120 volti.
‘U Bajagiću žice drže truli stup oko kojega se igraju djeca’
− Nema ni toliko. Mene je tri puta struja dobro tresla, a toliko je loša da me nije mogla ni ubiti – dodao je drugi. − Normalno je da stupovi drže električne vodiče, žice. U nas u Bajagiću je obratno. Žice drže truli stup oko kojega se igraju djeca – kazala je jedna gospođa iz Bajagića.
Pred prosvjednike je izišao Dražen Šabić, upravitelj sinjskog pogona “Elektrodalmacije”. Šabić je kazao kako vjeruje da će sve što su u nedjelju izjavili Koračević i direktor “Elektrodalmacije” Saša Dujmić biti ostvareno u najavljenim rokovima. On će, kaže, sa zaposlenicima sinjskog pogona učiniti sve da se planirani radovi obave i prije.
Šabić je još dodao da je sinjski pogon među najvećima u Hrvatskoj. On pokriva gradove Sinj, Trilj i Vrliku, općine Dicmo, Hrvace i Otok, naselje Zelovo u sastavu općine Muć, općine Civljane i Cetina u Šibensko-kninskoj županiji te naselje Uništa u BiH. Ne poričući HEP-u brojne teškoće s kojima se susreću, potrošači struje u cetinskom kraju drže da se ova državna tvrtka prema njima odnosi krajnje nekorektno, posebno ako se zna da je slijev rijeke Cetine hrvatski energetski div.
U pet hidroelektrana ukupne instalirane snage oko 880 megavata godišnje se prosječno proizvede oko tri milijarde kilovatsati električne energije, čime se približno zadovoljavaju potrebe svih potrošača u Dalmaciji. I dok je dolina Cetine energetski div, u toj istoj dolini građani imaju velikih i gotovo svakodnevnih problema s elektroopskrbom.
Danas se na drugi način ponavlja svojedobni apsurd kad je zaselak Jukići, na predjelu zvanom Torine u Biteliću, koji je od HE Peruča udaljen nekoliko stotina metara, bio posljednji elektrificiran. U velikom dijelu cetinskoga kraja pri najmanjem nevremenu, vjetru ili kišo, pogotovo kad je u pitanju oboje, učestali su prekidi u napajanju električnom energijom, a naponske prilike daleko su ispod deklariranih i dopuštenih.
Iako problema ima na području cijelog cetinskoga kraja, od Kamenskog do Maovica, najgore je na potezu Sinj – Radošić – Suhač – Lučane – Karakašica – Čitluk – Jasensko – Bajagić – Rumin – Bitelić – Vučipolje – Zasiok – Dabar. Cijeli taj prostor napaja se jednim 10-kilovoltnim dalekovodom s dotrajalim stupovima i vodičima.