U supetarskom hotelu "Osam" održana je osnivačka skupina Konzorcija Brač. Na jednome mjestu velik broj važnih imena s jednom misijom – razvoj otoka Brača.
Prezentirana su tri strateška projekta: Projekt žičare do Vidove gore, Prijedlog sadržaja Programa razvoja i uređenja Vidove gore te Projekt gospodarenja otpadom na razini otoka.
– Općina Bol inicijator je predloženih projekata, ali i njihov nositelj. Prati ih u pripremi sve do trenutka kad budu prijavljeni na razne fondove poput onih EU-a – otkrio nam je bolski načelnik Tihomir Marinković, dodajući kako iza ovog okupljanja stoji šestomjesečna priprema.
Konzorcij je okupio većinu predstavnika bračkih općina, ali i značajne gospodarstvenike Republike Hrvatske koji su na neki način vezani uz otok. Bio je to zanimljiv skup ljudi među kojima mnogi nisu mogli skriti zadovoljstvo što Brač djeluje ujedinjeno.
Projekt žičare koja bi spojila Bol s najvišim bračkim vrhom, Vidovom gorom, privukao je mnogo pažnje.
S polazišnom točkom u Bolu, s današnjeg parkirališta, gornji terminal bio bi na mjestu restorana na Vidovoj gori. S tri stupa i pravocrtnim kretanjem, dakle, bez lomljenja rute, financijski je isplativija. A ta je ruta dugačka gotovo tri kilometra i s dvije bi gondole prevozila goste do atraktivnog vrha otoka i natrag za nešto malo više od pet minuta u jednom smjeru. No, koliko je ovakav projekt izvediv i isplativ?
Odgovor je ponudila Ivana Ujević iz tvrtke "Cerado" d.o.o. predstavivši predinvesticijsku studiju. Osamdeset milijuna kuna skupa izgradnja žičare financirala bi se preko EU fondova gdje bi nepovratna sredstva pokrivala nešto više od pedeset posto troškova. No, računaju iz "Cerada", po njihovoj trenutnoj procjeni, već bi se kroz prvu godinu investitoru dio uloženog i vratilo.
Koncepcija žičare, međutim, kako je vide u "Ceradu", ne svodi se samo na vožnju pri kojoj se posjetiteljima pruža izniman pogled na simbol hrvatskog turizma, plažu Zlatni rat, more i otoke, nego bi ona trebala postati instrument pomoću kojeg bi prostor Vidove gore dobio priliku za novi razvoj.
Želja je oplemeniti prostor dodatnim sadržajima, gdje bi se turisti zadržavali i uživali u ovom prirodnom bogatstvu. Žičara bi, uostalom, sa sobom nosila i druge dobiti, poput produljenja sezone, ali i oko pedesetak zaposlenih u sektorima poput ugostiteljstva, prijevoza i slično koji bi se na ovaj projekt vezali.
Ono što u dogovoru s Općinom Bol slijedi jest konačna studija izvedivosti, ali i ona utjecaja na okoliš. Nju je predstavio Mirko Mesarić iz tvrtke "Ires ekologija", koja je sličan projekt provela na Učkoj.
Vidova gora kao područje značajnog krajobraza svakako je poseban izazov, no, smatra Mesarić, žičara i planina nadopunjuju se u smislu održivog razvoja. Napomenuo je kako su na jednom uskom području dva slična projekta u izradi. Naime, i Makarska namjerava spojiti grad s Biokovom, pa je svoja iskustva s prisutnima podijelio i Tonći Bilić, makarski gradonačelnik.
Plato Vidove gore dobio bi tako sasvim novu svrhu. No, kako zaštititi turiste i kako zaštititi prirodu od turista, pitanje je koje se nametnulo kao sljedeće. Turizam kakav poznajemo treba biti raščlanjen na selektivne oblike, tvrdi Lino Ursić, također iz tvrtke "Cerado". S Općinom Bol već kreću u prvi projekt arheološkog turizma te u uređenje "reguliranog vidikovca" Velo Kaštilo.
Uz baštinski, Vidova gora nudi mogućnosti za vjerski, sportski, avanturistički oblik turizma, sve ono što zajedno, istaknuo je kasnije Vedran Barbarić s Filozofskog fakulteta u Splitu, čini identitet otoka koji, kao takav, ima i svoju ekonomsku vrijednost.
Svoj je obol i podršku u aktivnoj raspravi dao i Niko Mrčić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje.
Tema zbrinjavanja otpada posljednja se našla na dnevnom redu skupštine, no, složila se većina, posebno gospodarstvenici, jedna je od najvažnijih i, svakako, najhitnijih projekata.
Brač proizvodi oko sedam tisuća tona komunalnog otpada godišnje, a toliko je biootpada. Relativno to nije mnogo, ali za jedan otok jest. U svojoj je prezentaciji Jakša Miličić, hrvatski znanstvenik, nekadašnji gradonačelnik Splita, ali i savjetnik bivšega splitskog gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, predstavio četiri solucije većinom iz Njemačke.
Tehnologija je to koja, primjerice, razgrađuje biootpad, uz mogućnosti razrade i komunalnog otpada, a koji pritom može generirati i – električnu energiju. Čim je tehnologija i čim su Nijemci, uvjerava Miličić, tome treba vjerovati.
Zvuči futuristički?
– Postrojenja za preradu otpada sve više i više napreduju, a cijene se time i smanjuju pa se približavaju našim mogućnostima. Uzmemo li u obzir poticaje, nepovratna sredstva koja bi u nekoj mjeri sufinancirala ovakav projekt, smatram kako je on vrlo moguć, i to ne u tako dalekoj budućnosti – govori nam Tihomir Marinković, načelnik općine Bol.
Marinković je optimističan. No, koliko ćemo ih čekati? O žičari se govori već gotovo dvadeset godina.
– Projekt žičare neće moći biti realiziran za manje od tri do četiri godine. Riječ je o velikom i vrlo složenom projektu s vrlo zahtjevnom pripremom. Mislim da su svi navedeni projekti realni, a dodatne će studije dati završnu priču. No, po mome mišljenju, u perspektivi svi oni imaju svoju šansu – tvrdi Marinković.
Andabaka: Produžujem pistu Zračne lukeSvoju riječ i mišljenje dali su i gospodarstvenici. Uz kritiku spore birokracije, mnogi su pohvalili suradnju s jedinicima lokalne samouprave. Među njima je i Jako Andabaka, većinski vlasnik Zračne luke Brač. Produžuju pistu, napominje, na koju će moći slijetati airbusovi 319, a to je svakako nova prilika u turizmu. Na ovakav su ga pothvat pogurali, kaže, francuski turoperatori zbog sve većeg interesa njihovih gostiju.– Možda bi bilo riskantno najaviti već za ovo ljeto, no mogu kazati kako je cilj 2017. godine imati 50 tisuća putnika putem aerodroma. Istina, optimist sam, ali volim sebi zadati cilj koji ću loviti – kazao je Andabaka. |
