Slobodna Dalmacija

Sastanak predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i premijera Republike Srpske Milorada Dodiga, koji je održan danas u Derventi, sugovornici su okarakterizirali uspješnim.  Premijer RS pozvao je raseljene Hrvate da se vrate, ističući kako im “Vlada RS jamči sigurnost”. Također je ustvrdio da “cjelovita i daytonska” BiH nije upitna, ali “bez intervencionizma sa strane”.

Biskup, pa političari

Hrvatski je predsjednik poručio da je zadovoljan jamstvima koje je dobio, vezano uz održivi povratak, a Dodikova je obećanja ocijenio riječima pomirenja i otvaranja puta ka povratku i suradnji. Na upit novinara zauzima li se i on za povratak Srba u Hrvatsku, predsjednik Josipović kazao je da se on u svojem predizbornom programu zalagao za to, te da “svi ljudi imaju pravo na svoj dom”..

Inače, nedjeljne sastanke u Bosni i Hercegovini predsjednik Ivo Josipović započeo je neplaniranim ranojutarnjim susretom s kardinalom Vinkom Puljićem u Žepču. Potom se susreo s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka te predstavnicima raznih hrvatskih udruga u derventskoj župi svetog Jurja mučenika.

Nakon sastanka, obraćajući se novinarima, Josipović je ustvrdio da su Hrvati u Republici Srpskoj i dalje u teškom položaju te da povratak prognanika teče previše sporo, istaknuvši da je u tom pogledu “važno otvoriti novu stranicu i novo ozračje”.
− Problem je vrlo kompleksan i zasigurno ga jedan sastanak neće riješiti. Riječ je, nažalost, o premalom broju ljudi koji su se vratili. Nije ih se vratilo ni deset posto − kazao je hrvatski predsjednik, objašnjavajući da je od sugovornika dobio informacije o problemima koji tište ljude, odnosno o tome da ni međunarodni ni lokalni projekti povratka nisu dovoljno usredotočeni na taj dio BiH.

Nije sve u obnovi kuće

Ključ problema je, prema Josipovićevim riječima, održivi povratak, jer se ne smije sve svesti na obnovu kuća, a da se ne vodi računa o ostalim pravima, poput radnih mjesta i zdravstvene zaštite.

Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić upozorio je, pak, na to kako činjenica “da se sastanak trebao održati u crkvi” dovoljno govori o položaju Hrvata u RS, jer potvrđuje da u tom entitetu nema institucije u kojoj bi mogli govoriti o svojim problemima.

Ljubić je također apostrofirao činjenicu da predsjednik vlade RS Milorad Dodik u vlast instalira “svoje Hrvate”, koji onda tumače navodne interese povratnika, dodajući kako je “netočno da se Hrvati ne žele vratiti”.

Nakon sastanaka u Derventi, predsjednik Josipović i brojno izaslanstvo RS, u kojemu je bio i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, otišli su položiti vijenac za srpske civilne žrtve u Sijekovcu kod spomen-crkve sv. Ognjene Marine.
− Došli smo ovdje izraziti počast žrtvama, pijetet i sućut obiteljima, a posebno je važno to što su danas ovdje ljudi svih vjera i narodnosti, što pokazuje ljudski pristup, dostojanstvo i poštovanje prema žrtvama − izjavio je nakon paljenja svijeće i polaganja vijenca Josipović, čiji su, inače, posjet ovom srpskom najmasovnijem bosanskohercegovačkom stratištu osporavali Hrvati Posavljaci.

Briševo, pa Kozarac Iz sjeveroistočne Bosne, Josipović i brojno izaslanstvo krenuli su u sjeverozapadnu, prijedorsku župu Briševo. Njihov domaćin, svećenik Ilija Arlović, prije osam mjeseci postavio je spomen-ploču u župnoj crkvi za 72 nevino ubijenih civila − Hrvata. U Briševo su iz Hrvatske stigli i brojni prognani Hrvati. Nakon paljenja svijeće i polaganja vijenca, izaslanstvo se uputilo na masovno stratište prijedorskih Bošnjaka u Kozarac, gdje je u dva dana ubijeno više od 1400 civila. Hrvatskom i bosanskom izaslanstvu priključio se i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Predsjednik Josipović zatim je posjetio svoga glavnog domaćina u RS biskupa Franju Komaricu.  Nakon razgovora s njim, otišao je na privatnu večeru s Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem te crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem.