Grad Šibenik pridružio se inicijativi za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje koju je pokrenula Udruga “Suhozid” iz Kolana na Pagu. Šibensko područje inače je, prema riječima najvećeg znalca na tom području, etnologa Muzeja grada Šibenika mr. Jadrana Kale, izrazito suhozidni kraj.
- Uzmite samo za primjer Srimu, pa ona je mjesto na kojem bi trebalo organizirati nastavu za školsku djecu! Tamošnji suhozidi pričaju tisućljetnu priču o životu na tom području, tamo postoji pojava najsličnija onome što postoji na Hvaru, Faroskoj hori. Srima je raritetan lokalitet, još kad se uzme u obzir postojanje tamošnje ranokršćanske dvojne bazilike, pa crkvice Gospe Srimske, to je iznimna lokacija!
- Većina suhozida na ovom području nastala je u 19. stoljeću agrarnom reformom, no srimski suhozidi daleko su stariji, nastali su stoljećima ranije. Tipičan primjer su i Modrave, na granici Šibensko-kninske i Zadarske županije. Granicu potenciraju upravo suhozidi: tamo gdje počinje šibenska srednjovjekovna komuna, tj. na šibenskoj strani, suhozida ima jer se stanovništvo bavilo maslinarstvom, a od zadarske granice pa dalje ih nema jer su stanovnici bili stočari, tako da suhozidi govore i o kulturi življenja na nekom području.
- S druge strane, suhozidi prestaju na južnoj granici županije, prema Marini. Svakako, na kopnu nema kraja s više suhozida od šibenskog - tvrdi mr. Kale.
- Tu je i Bucavac, kao značajan suhozidni lokalitet, i vrlo je važno da su se vlasnici udružili s idejom kako ga zaštititi i prezentirati, potom Kornate, čije je suhozide u svojoj knjizi objavio dr. Sven Kulušić, napravivši tipologiju od 18 vrsta, i to je jedina tipologija suhozida koja postoji u Hrvatskoj. Nažalost, do sada su na šibenskom području zaštićena samo tri suhozidna objekta: Rašina bunja pokraj Vodica, peteroprostorna na Žirju i Šuplja gromila u Bilicama, koja je čak datirana u srednji vijek.
- A od početka aktivnosti do zaštite prvih dviju, trebalo je proći 16 godina! Jednostavno, uopće nije smisao u tome da se donosi neki novi zakon jer se suhozid može štititi i postojećim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, samo se to ne radi. Područja suhozida, uostalom, mogu biti zaštićeni krajolici.
- Bilo bi svrhovitije nastojati u konzervatorskim odjelima zapošljavati etnologe, osobito na područjima poput našega, koji bi se bavili suhozidnom gradnjom. Ovako, u carstvu suhozida, mi nemamo carskog službenika...