otpad ZASAD ODLAZI ‘NA KAPALJKU’, što bi se moglo promijeniti ako se obistine najave o kupcu koji je zainteresiran za čak 200 tisuća tona crničke šute
| Dosad je potrošeno 16 milijuna kuna, a ni gram solidifikata nije deponiran. Zbog diletantski napravljenog Programa sanacije, stalno pronalazimo enormne nove količine otpada, tvrdi direktor TEF-a Šakić |
| PIŠe Davorka Blažević |
Nakon što je gradonačelnik Ante Županović zabranio MLM grupi odvoz vrijednog metala izvučenog iz feromanganskog otpada dok se ne otpreme značajnije količine šljake, od ovog tjedna troska ponovno polako odlazi iz TEF-a.
Doduše, na kapaljku, samo 300-500 tona dnevno, a kako je Uprava TEF-a ugovorila s jednim domaćim građevinarom isporuku 20 tisuća tona, ovim ritmom ta bi količina mogla biti otpremljena tek za 50 dana. Kad bi se istom dinamikom nastavile odvoziti preostale količine od 450 tisuća tona, najatraktivnija građevinska zona u gradu bila bi oslobođena troske tek za četiri godine!
− Naravno da ne računamo na to. Sada čekamo rezultate dvaju istraživanja, o čijim će rezultatima ovisiti brzina kompletne sanacije TEF-a. Jedno istraživanje o svojstvima troske provodi Institut u Liebenu, uz angažman bivšeg američkog veleposlanika Montgomeryja, i rezultati bi trebali biti poznati u travnju. Drugo, u koje polažemo najveće nade, provodi se za potrebe jedne velike građevinske tvrtke, a prema tvrdnjama Sadika Čolića iz MLM grupe, postoji mogućnost da taj kupac preuzme čak 200 tisuća tona crničke šute. Rezultati tog istraživanja bit će poznati za oko 2,5 mjeseca − kaže direktor TEF-a Krešimir Šakić
No, saniranje golemih brda mljevene troske za Šakića je puno manji i bezbolniji problem jer je, kako tvrdi, evidentno da je to građevni materijal i on će otići. Veći je uteg sanacija opasnog otpada, zbog koje je Grad opterećen pozajmicom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od oko 20 milijuna kuna. − Dosad je potrošeno 16 milijuna kuna, a ni gram solidifikata nije deponiran, zbog diletantski napravljenog Programa sanacije, koji se morao dopunjavati − tvrdi Šakić − zbog stalnog pronalaženja enormnih novih količina otpada, a dovedena je u pitanje i metoda sanacije − solidifikacija.
Sada se nude dvije metode obrade: otpad od 100 do 1000 pahova zagađenosti solidificirat će se i odvesti na jedan od 14 mogućih deponija (?!). Taj je aneks Programu opet promašen, jer nije definirana konkretna lokacija, a niti ispitano može li se i pod kojim uvjetima otpad tamo deponirati. Drugu metodu solidifikacije ponudila nam je jedna njemačka tvrtka, po znatno povoljnijoj cijeni nego po APO-ovu programu.
APO, naime, u dopuni uvjetuje solidifikaciju striktno PowerCem aditivom, koji je trostruko skuplji od onoga što nude Nijemci! Samo zato što je čovjek iz APO-a zastupnik PowerCema − napominje Šakić. Zasad je izvađeno 16 tisuća kubika kontaminiranog otpada, iz kojega je separirano oko 5000 kubika neopasnog otpada i samo 2000 kubika termički je obrađeno u Drnišu. Svi ugovoreni rokovi za sanaciju su prošli...
Nova pozajmica
Budući da se stalno pronalaze nove jame s opasnim otpadom, spominje se i nova pozajmica od oko 10 milijuna kuna za sanaciju. Tako procjenjuju u APO-u i Fondu za zaštitu okoliša.
No, kako neslužbeno doznajemo, izvođač radova tvrdi da se cijeli posao može završiti s 4-5 milijuna kuna (!?). “Za nas je najveći problem što zaduženje TEF-a raste i već je došlo na trećinu ukupne vrijednosti zemljišta. Na kraju će troškovi biti toliki da Grad neće imati nikakvog utjecaja na definiranje namjene tog prostora”, pribojava se Šakić.
|
Predinvesticijska studija
Dok traje sanacija, odlučili smo ne gubiti vrijeme, pa smo angažirali MIKRO grupu da izradi predinvesticijsku studiju prostora TEF-a kao prvi korak u njegovoj valorizaciji”, povjerio nam je Šakić.
Studija treba biti gotova za pet tjedana, a potom će biti pozvani svi investitori koji su ikad pokazali zanimanje za tu gradsku lokaciju da daju svoje prijedloge i ponude. I, kao treći korak, slijede javne rasprave, tribine, okrugli stolovi kako bi grad nakon svega donio optimalnu odluku, dominantno okrenutu turističkom razvoju i otvaranju što većeg broja radnih mjesta.
|