 |
Da nije uskoga kanala, mogli bi uplovljavati i veći
kruzeri
CROPIX
|
Vlada je u četvrtak dala zeleno svjetlo Državnoj lučkoj upravi u Šibeniku za sklapanje ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj “teškom” 12 milijuna eura.
Taj novac bit će potrošen za modernizaciju infrastrukture šibenske luke, točnije za dogradnju i proširenje gata Vrulje. Država je dala jamstvo za kredit čiji je rok otplate 15 godina, uz četiri godine počeka.
− Vladina odluka jedna je od najugodnijih za Šibensko-kninsku županiju uopće i na tome im zahvaljujemo. Koliko je dug bio put od ideje do realizacije, najbolje govori podatak da je ideja o uređenju gata Vrulje, ali i rekonstrukciji Tehnološke ceste, prvi put predviđena još 1998. godine − rekao nam je Marijan Petković, ravnatelj Državne lučke uprave Šibenik.
Prema njegovim riječima, radovi na dogradnji i proširenju gata Vrulje trebali bi početi koncem ove godine ili početkom iduće.
− Predviđeno je da radovi traju između dvije i pol i tri godine. U svakom slučaju, moraju biti završeni do konca 2013. godine. Kad budu okončani, gat Vrulje bit će osposobljen za prihvat svih brodova koji plove u domaćem prometu prema otocima, zatim u međunarodnom prometu prema Italiji te, na posljetku, kruzera dužine do 260 metara.
Takvi brodovi na kružnim putovanjima imaju kapacitet oko 2000 putnika i članova posade, što je posve dovoljno za grad poput Šibenika. Što se tiče mogućnosti uplovljavanja većih kruzera, ograničavajući je čimbenik Šibenski kanal − objasnio je Petković.
U šibenskoj Lučkoj upravi već su daleko odmaknuli i u pripremi završne faze modernizacije luke, koja predviđa izgradnju tzv. lučke suprastrukture, ili zgrade terminala, garaže za osobna vozila, “sky waya” za putnike između broda i terminala, te uređenje zelenih površina.
− Napravljeno je idejno rješenje, a trenutačno ugovaramo izradu idejnog i glavnog izvedbenog projekta. No, već sada znamo da će naš terminal moći prihvatiti između 80 i 100 tisuća putnika godišnje. S velikom rezervom treba uzeti našu procjenu da će nas taj dio posla koštati dodatnih oko 20 milijuna eura − kaže Petković.
Nekoliko je opcija kako osigurati taj golemi novac.
− Pokušat ćemo taj projekt predložiti preko resornog ministarstva, kako bi se financirao iz sredstava koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj kad uđe u Europsku uniju. Druga je varijanta sklapanje koncesijskog ugovora s brodarima, kruzing kompanijama i drugim zainteresiranima.
Na koncu, moguće je i da Vlada sama financira taj projekt, budući da će se u zgradi terminala nalaziti i neke državne službe, poput Carine, policije, Lučke kapetanije i Lučke uprave − zaključio je Petković.
Krešimir Gulin / Epeha