Slobodna Dalmacija

Prije godinu dana, zbog kroničnog nedostatka ortodonata u svojoj sredini, po ortodontske usluge u Šibenik su dolazili pacijenti iz Zadra. Samo godinu dana poslije isti je problem zahvatio i šibensko područje.

U Šibeniku su, naime, samo dva ortodonta koja imaju ugovor s HZZO-om, pa jedino kod njih djeca mlađa od 18 godina imaju pravo na besplatne protetičke aparate za zube.

No, nije problem samo u nedostatku liječničkoga kadra, nego je, doznajemo, problematičnije to što HZZO limitira mjesečnu izradu aparata. Nisu zbog toga rijetke situacije da djeca, čekajući na svoj besplatni aparat, postaju punoljetna te gube povlastice i aparatiće moraju plaćati.

− Kad sam prije dvije godine potpisao ugovor s HZZO-om, znao sam za ograničenje koje su odredili pragom od 4200 bodova. Tako mjesečno mogu napraviti samo pet fiksnih i pet mobilnih aparata. No, kako sam, otkada radim u šibenskom Domu zdravlja, dnevno primao i po 15 pacijenata, narudžbi za aparate imam do 2015., dakle, kvota je ispunjena i pacijente više ne mogu primati – kaže nam ortodont dr. Luka Čala i objašnjava da, ako mjesečno izrade više od pet aparata, HZZO ne plaća troškove njihove izrade.

− Ograničeni smo u radu i jako nam je neugodno odbijati pacijente. Oni samo traže svoja prava koja su im zajamčili političari, resorno ministarstvo, država... Njihova je ljutnja opravdana, jer im se tumači da imaju pravo na besplatne zdravstvene usluge, no kad ih žele konzumirati, to više nije tako, prava nemaju – kazuje Čala, tvrdeći da deset aparata koje mjesečno odobrava HZZO ne bi zadovoljilo potrebe ni jedne šibenske četvrti.

Pitamo ga je li takva pomama za aparatima za korekciju zubi kod mladih zaista potreba ili je to tek samo praćenje mode. Kaže nam kako je 99 posto ortodontskih zahvata zapravo estetski problem, te da u svijetu država u takvim slučajevima financijski ne sudjeluje.

− Naši pacijenti nisu bolesni, on samo žele izgledati ljepše. No, ima i djece koja zaista imaju velike deformacije. Za razliku od Hrvatske, u inozemstvu u takvim slučajevima, kad su potrebne operacije i čitav medicinski tim, država financijski sudjeluje – kaže Čala, podsjećajući na to da je Hrvatsko društvo ortodonata svojedobno od HZZO-a i Ministarstva zdravstva tražilo da uvedu novo bodovanje i odrede koji pacijenti imaju prednost u uslugama ortodonata.

− Na žalost, nisu prihvatili naše prijedloge, pa su još uvijek u istom rangu pacijenti koji imaju velike deformacije i oni s minimalnim – kaže Čala, napominjući da im, osim Šibenčana, na vrata i dalje kucaju i pacijenti iz Zadra koji trenutno nemaju ortodonta.

Osim njega i dr. Jere Gašperova, u Šibeniku su još tri ortodonta koji rade kao privatnici, kaže nam Čala.

On smatra da je osnovni razlog zbog kojega kolege nisu željeli potpisati ugovor s HZZO-om taj što HZZO troškove izrade aparata plaća s tri mjeseca zakašnjenja, i to samo 5000 kuna po aparatu. Kvalitetni aparatići su, pak, znatno skuplji, od 8000 do 16.000 kuna.

Danijela Slavica-Milović, foto: marija mihić / cropix