Šibenska regija koja je platila najveću cijenu deindustrijalizacije Hrvatske, s pravom očekuje da će povući najviše novca iz Vladinih fondova za spas gospodarstva. Ustvrdio je to Zdravko Burazer, čelnik Metalaca HUS-a.
 |
| U Drnišplastu se nadaju novcu iz Vladinih fondova jednako kao i u TLM Tvornici prešanih proizvoda / CROPIX |
- Ovdašnji poduzetnici prvi su, kao izvoznici, na svojim plećima osjetili udar globalne krize, a danas trpe i zbog zakašnjelih Vladinih mjera. Naše informacije govore da bi među prvima, sa svojim projektima, za taj novac mogle konkurirati tvrtke sada već bivšeg TLM-a. S jedne strane TLM Tvornica valjanih proizvoda koja je već započela novi investicijski ciklus, što bi u konačnici osiguralo proizvodnju od 80 tisuća tona i izvoz od 250 milijuna eura - kaže Burazer.
U situaciji kad je jednostavno nemoguće doći do “normalnih” bankarskih kredita, na novac iz tih kriznih fondova računaju u TLM Tvornici prešanih proizvoda.
- I mi smo započeli investicije koje bi u konačnici trebale utrostručiti sadašnju proizvodnju. Zapravo, gradit će se sasvim nova tvornica čija opstojnost i profitabilnost na svjetskom tržištu uopće nisu upitne. Računamo na taj novac, ali je upitno kako dokazati da smo bili uspješni 1. srpnja 2008. dok još nismo bili samostalna tvrtka. Revizorska izvješća kažu da smo poslovali s dobitkom, ali TLM kao cjelina nije - kaže Zoran Širić, direktor Prešaonice.
Burazer tvrdi da na novac iz spomenutih fondova računaju i drugi izvoznici, kao što su KNAUF i DIV, kninska tvornica vijaka koja je, također, započela velike investicije koje bi mogle udeseterostručiti postojeću proizvodnju, a time i izvoz.
Tu je i Drnišplast, Bramac, tvornica Vikom iz Zagreb-Montaža grupe koja kontinuirano izvozi na njemačko tržište, zatim stolarija Gojanović, ali i ovdašnja ugostiteljsko-turistička privreda.
Još ranije je Ivanal najavio da bi mu dobro došli jeftiniji krediti za obrtna sredstva. Riječ je o novoizgrađenoj tvornici na Podima koja je vezana uz autoindustriju i proizvode od bijele tehnike koja je gotovo stopostotni izvoznik.
Na novac iz toga fonda računa i Nautički centar Prgin koji, uz najavljene investicije u turizmu, ozbiljno namjerava još dublje zagaziti i u brodogradnju.
- Ako oni koji budu odlučivali o spomenutim kreditima prioritet budu davali projektima koji donose dobit i povećavaju izvoz, nema sumnje da većina spomenutih ovdašnjih tvrtki ima realne šanse da dođe do jeftinijeg državnog novca za investicije te uopće preživljavanje, uvjeren je sindikalni čelnik Zdravko Burazer.
Marijan DŽAMBO / EPEHA
Bolji uvjeti nego kod bankarskih kredita
Otkud tolika navala na kredite koje uz poprilične kamate treba vratiti bankama? Kvaka je u tomu da je danas Sizifov posao doći do bankarskoga kredita, a i kamate će zasigurno biti osjetno manje nego kod klasičnih kredita.
|