Oslobodit ćemo Šibenik “vojnog zagrljaja”, to je bila
najglasnija i najčešće ponavljana poruka iz vremenu kad je s ovih
prostora protjerivana bivša JNA. I doista, danas, 20 godina poslije, u
samostalnoj Hrvatskoj na šibenskom području nema ni jedne vojničke
čizme.
Na žalost, “vojni zagrljaj” tek je “za dlaku” popustio,
barem kad je u pitanju spominjanih 380 hektara najatraktivnijeg
zemljišta u Šibeniku i oko njega koje i dandanas ograničava razvojne
ambicije Krešimirova rada i njegova gospodarstva. Zašto je to tako,
pitamo
Franka Vidovića, dogradonačelnika Šibenika.
−
Nakon dugotrajnih i, za sada, jalovih nastojanja da nam država prepusti
na upravljanje nekoliko objekata, poput Vojarne bribirskih knezova ili
Palacina, potpuno je jasno da je pogrešan model koji donedavno MORH, a
danas Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, primjenjuje kod
prepuštanja u vlasništvo ili na upravljanje lokalnim zajednicama.
Postavljaju se uvjeti koje je nemoguće ispuniti. Od nas se traži da,
recimo Minersku, ili neku vojarnu na Žirju prvo unesemo u prostorne
planove, odredimo im namjenu i osiguramo jamstva da će taj prostor biti
priveden toj svrsi. To je suludo − kaže Vidović.
On ističe da su
svi spomenuti objekti, makar i nemaju potrebnu dokumentaciju, građeni
legalno. Recimo, oni građeni prije 1968. godine i nisu trebali imati te
dozvole.
− Dakle, ti su objekti legalni i trebalo bi ih
prepustiti lokalnim zajednicama bez ikakvih uvjeta, osim da se njima
odgovorno gospodari. Za što će se ti prostori koristiti, među ostalim,
ovisit će i o potencijalnim investitorima. Mi se sa Središnjim uredom
natežemo oko Palacina, gdje želimo otvoriti fakultet energetike i
zaštite okoliša, zbog toga što je u Prostornom planu naznačeno da je to
ugostiteljska zona.
Sada treba promijeniti te prostorne
dokumente da bismo Palacin mogli privesti planiranoj namjeni. Taj model
tjera investitore koji bi bili voljni investirati u te lokacije, i zbog
toga nam neiskorišteni stoje Minerska, Vojarna bribirskih knezova,
Ražine, Tvrđava sv. Nikole i bezbroj drugih vojnih objekata, a lokalna
je zajednica u tome nemoćna − kaže Vidović.
Marijan DŽAMBO, foto: arhiv cropix