Treća međunarodna radionica o održivom razvoju otoka održala se od 8. do 10. svibnja u Suđurđu na otoku
Šipanu. Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova
Republike Hrvatske i Sveučilištem u Dubrovniku, uz potporu Turističke zajednice grada Dubrovnika i zaklade
Stiftung Uberbrucken, a tema joj je bila očuvanje i revitalizacija kulturne i prirodne baštine.
U ime organizatora i domaćina prisutne su pozdravili Bosiljka Schedlich, predsjednica Akademije Šipan te
Dubravka Smolić Vlaić, voditeljica Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova
Republike Hrvatske, koji su sudionicima zaželjeli dobrodošlicu na Šipan te uspješan i konstruktivan rad na
radionici.
Tijekom uvodnog izlaganja Bosiljka Schedlich, predsjednica Akademije Šipan, pozdravila je sve prisutne, zahvalila
partnerima bez kojih ova radionica ne bi bila moguća, te sudionicima zaželjela uspješan i ugodan boravak na
otoku.
Dubravka Smolić Vlaić, voditeljica Službe za prijenos znanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike
Hrvatske, istaknula je važnost razmjene iskustava i dobrih praksi, umrežavanje stručnjaka RH u području EU
programa namijenjenih očuvanju kulturne i prirodne baštine koji će osigurati izradu projekata financiranih od
strane EU kroz buduće zajedničke aktivnosti.
Prvi dan radionice sudionici su obišli otok u pratnji stručnog vodiča, Marije Goravice, kako bi se upoznali sa
njegovom kulturnom i prirodnom baštinom te kako bi naučili nešto više o bogatoj povijesti otoka.
Prva sesija u sklopu drugog dana programa radionice bila je posvećena mogućnostima očuvanja kulturne i
prirodne baštine otoka. Dijana Bezjak, voditeljica Službe za financijske instrumente Ministarstva regionalnog
razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske predstavila je Financijske instrumente iz integriranog
teritorijalnog programa 21/27 – Urbani razvojni fond, Željka Markulin i Vesna Lendić Kasalo iz Ureda za udruge
Vlade Republike Hrvatske rekle su nešto više o Programu poticanja razvoja civilnog društva na otocima – Održivi
razvoj jadranskih otoka dok je Pia Sopta iz Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove
Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske sudionike upoznala sa Promicanjem i dobrom praksom zaštite
i očuvanja kulturnih dobara na otocima.
Tijekom druge sesije sudionici radionice su imali prilike upoznati se sa primjerima dobre prakse očuvanja i
revitalizacije kulturne baštine na obali i otocima. Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik
predstavila je izlaganje pod nazivom Od industrijskog grada do kulturnog središta: baština kao pokretač
transformacije grada koje je pokazalo kako kulturna baština kada se njome dobro upravlja može promijeniti
cjelokupnu sliku jednog grada kao što je Šibenik.
Katarina Gregov, voditeljica Hrvatskog centra koralja Zlarin predstavila je Centar koralja Zlarin i njegov
pozitivan utjecaj na razvoj i održivost lokalne zajednice. Naglasila je da male otočne zajednice imaju potrebu za
prostorom koji će služiti kao mjesto za kulturne i društvene aktivnosti otočana tijekom zime, dok tijekom ljeta
taj isti prostor može biti upotrjebljen u komercijalne svrhe kako bi se osigurala njegova financijska održivost.
Mirela Bilić, voditeljica marketinga Muzeja betinske drvene brodogradnje, prezentacijom Betina – muzej izvan
zidova, je pokazala kako entuzijazam i inicijativa koja je krenula iz lokalne zajednice može očuvati tradiciju i
kulturnu baštinu te ujedno revitalizirati jedno otočno područje.
Jelena Dunato, Ravnateljica creskog muzeja, predstavila je Creski kaić - dane creske pomorske baštine i tradicije,
kao manifestaciju koja je započela s jednom dobrom idejom i entuzijazmom, da bi prerasla u jedan događaj koji
značajno mijenja otok i doprinosi njegovom razvoju.
Na kraju sesije, Tamara Glušić, koordinatorica u Centru za projekte, znanost i transfer tehnologija, Sveučilišta
u Zadru, predstavila je projekt obnove stare napuštene vojarne na Molatu - projekt Arhipelogos. Ovaj projekt
je izvrstan primjer suradnje akademske i otočnih zajednica u cilju oživljavanja otoka cjelogodišnjim
znanstveno-edukacijskim sadržajima.
Ono što je zajedničko svim ovim primjerima je to da kad postoji zajedništvo, entuzijazam i inicijativa uključenih
mogu se realizirati projekti koji u potpunosti mijenjaju otočno područje gdje se dešavaju, u isto vrijeme ga
čuvajući te njegujući njegovu kulturnu baštinu i tradiciju.
Treći dan radionice bio je rezerviran za brainstorming i diskusiju gdje su sudionici predložili projekte kulturne
baštine koji bi potencijalno mogli biti zanimljivi za revitalizaciju te kao takvi omogućiti razvoj Šipana i Elafita.
Na samom kraju programa, sudionici radionice su imali prilike uživati u inspirativnom predavanju Ružice
Mirković Mihajlović koja je s predavanjem Kada kultura progovori sudionike upoznala sa povijesnom baštinom
otoka Lopuda. Na kraju je, priopćili su organizatori najavljena nova radionica na temu obnovljivih izvora energije koja će se održati u listopadu ove godine.
Dugoročan cilj Akademije Šipan je sudjelovanje u provedbi Europskoga zelenog plana putem projekata iz
područja zaštite prirode, obnovljivih izvora energije, upravljanja otpadom, zaštite baštine te niza drugih koji će
prije svega doprinijeti lokalnom razvoju i unaprjeđenju kvalitete života stanovnika Elafitskih otoka te
posljedično tome pomoći u stvaranju preduvjeta za ostanak mladih na ovim otocima. Dodatno, Akademija Šipan
kroz međunarodna partnerstva ima ambiciju prenositi znanja i iskustva RH zemljama Jugoistočne Europe koje
su u procesu pridruživanja EU te im na taj način pružiti podršku u ispunjavanju kriterija u okviru poglavlja 27
– Okoliš.